Komšić: Vijećnica bi bez Grada bila zatvorena, a žičaru vjerovatno gradimo 2016.
Gradsku godinu rezimirao je gradonačelnik Ivo Komšić koji se prvo dotakao finansiranja gradskih vlasti koje je, u neku ruku, pretrpjelo pozitivne sistemske promjene.
"Mi i pored teške finansijske situacije nismo napravili gubitke, ni u ovoj ni u prošloj godini. To je za nas veoma važno, jer kada sam došao na ovu funkciju zatekao sam obaveze Grada od 3.000.000 KM, što je više od pola onoga što smo dobijali kao grant od Kantona Sarajevo. Sada imamo sistemsko finansiranje glavnog grada Bosne i Hercegovine i ono je bitno različito od finansiranja koje smo imali iz Kantona. Sada smo u sistemu Federacije Bosne i Hercegovine i iz njenog budžeta se finansiramo kao lokalna zajednica po Zakonu o javnim prihodima lokalnih zajednica. To znači da mi prvi put možemo planirati relativno stabilan budžet koji će, opet, zavisiti od samog budžeta Federacije, čija će visina, prema našoj projekciji, biti 2,5 milijardi konvertibilnih maraka", rekao je Komšić.
Vijećnica
On je istakao uspješnost realiziranja ideje o Vijećnici kao multimedijalnom centru, koja je ove godine postala najposjećeniji objekt i mjesto na kojem se održava najveći broj manifestacija.
"Željeli smo da Vijećnica ima stabilno održavanje. To je ono na čemu smo insistirali kada smo žurili da otvorimo Vijećnicu 9. maja 2014. godine. Insistirali smo da se ona preda Gradu na upravljanje i održavanje, a mnogi su bili protiv toga. Sad se pokazalo da smo bili upravu, ne daj Bože da se to nije desilo, jer ne znam na šta bi Vijećnica danas ličila i koji bi grafiti bili napisani na zidu. Nema nijedne druge institucije koja bi se bavila zaštitom tog skupog i samoodrživog objekta. Naime, Vijećnica nas ništa ne košta, ona je samoodrživa, a otvaranjem nacionalnog restorana, slastičarne i suvenirnice ona će početi i zarađivati", objasnio je Komšić koji je dodao da bi Vijećnica i dan danas vjerovatno bila zatvorena da nije bilo intervencije Grada Sarajeva.
Žičara
"Potrošili smo godinu dana rješavajući imovinsko-pravne odnose, odnosno pravni status Trebevićke žičare. Podsjećam, ona je data na upotrebu GRAS-u, a vlasnik je Kanton Sarajevo. Imali smo veoma dobro razumijevanje sa sadašnjom Vladom KS, od prvih razgovora imali smo njihovu podršku, uspjeli smo napokon prenijeti prava građenja Trebevićke žičare sa GRAS-a na Grad i mi već danas možemo početi raditi", rekao je Komšić.
Grad se u pitanja žičare upuštao u pozadini, ali sada definitivno ima pravo građenja, odnosno obnove jednog od najvećih simbola Sarajeva.
"Nadam se da ćemo gradnju početi u narednoj godini. Ipak, nisam siguran da mogu reći da će se ona 2016. i završiti. Već smo napravili neke predradnje zajedno sa Općinom Stari Grad, jer je zemljište na njihovoj teritoriji. Oni su raspoloženi da nam se stave na raspolaganje i vjerujem da više nećemo imati administrativnih problema", objasnio je Komšić.
Pored donacije od sedam miliona KM i kabina koje čekaju na montiranje, ostala sredstva od pet miliona Grad planira osigurati preko budžeta.
"To smo građanima Sarajeva dužni izgraditi, ona će biti naš prioritet u narednom periodu. Zamislite sada kako bi bilo za 10 minuta otići na Trebević na kojem grije sunce, dok je ovdje teška magla", zaključio je Komšić.
On je između ostalog naglasio i nastavak izgradnje biciklističke staze, kao i nastavak projekta postavljanja signalizacije za slijepe i slabovidne građane Sarajeva.
Gradonačelnik Komšić se dotakao i EYOF-a (Evropski olimpijski zimski festival mladih) koji bi trebao biti održan 2019. godine. On računa na podršku kantonalne, ali i državne vlasti, iako EYOF organizuju gradovi. On je kazao kako vjeruje da se sve moglo organizovati i za prethodno planiranu 2017. godinu, ali je za neuspjeh okrivio probleme vezane za konstrukciju vlasti i majske poplave 2014. godine.
Muškarac iz BiH nestao u Srbiji: "Nema signala od naplatnih kućica u Beogradu"
