Komšićeva poruka za Dan državnosti: BiH je naša trajna vrijednost, a interesi su promjenjivi
On je na početku obraćanja građanima BiH čestitao 25. novembar - Dan državnosti Bosne i Hercegovine i podsjetio da je ovaj datum trajno podsjećanje na historijski dan 25. novembar 1943. godine kada je počelo Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić Gradu.
"Zasjedanjem ZAVNOBiH-a u teškim ratnim okolnostima fašističke okupacije, obnovljena je državnost Bosne i Hercegovine, zacrtani su njen kontinuitet, samostalnost i ravnopravnost svih njenih građana. U tome procesu učestvovali su akteri koji su imali ne samo različita nacionalna, nego i politička i ideološka opredjeljenja, ali im je zajednički bio jedan princip. Princip slobode", istakao je Komšić.
Odlučna borba
Podsjetio je da je zasjedanju ZAVNOBiH-a, koji je ujedno u tom trenutku bio najviše političko tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta, prethodila odlučna i hrabra borba za slobodu i državu.
Odluke koje su usvojene na Prvom, potom na Drugom i Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a dodao je, samo su izraz te vojne i političke borbe.
"Da bismo danas do kraja shvatili historijski značaj ZAVNOBiH-a, u jednoj vrsti stoljetnog historijskog registra, potrebno se prisjetiti činjenice koja kaže da su na terirtoriji naše zemlje u posljednjih stotinjak godina egzistirale čak četiri države. Dvije od tih država, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenca kasnije Kraljevina Jugoslavija, i Nezavisna Država Hrvatska, uopće nisu računale s postojanjem Bosne i Hercegovine kao države i gušile su svaku osobnost Bosne i Hercegovine. Njihov velikosrpski i velikohrvatski hegemonistički karakter u osnovi je nastojao poništiti sve bosansko i u smislu državnosti, i u smislu identiteta", rekao je.
Presedan u historiji
Zatim je naveo da su druge dvije države, odnosno republike, socijalistička koja je nastala u ZAVNOBIiH-u i nezavisna Republika Bosna i Hercegovina koja je proglašena nakon održavanja referenduma o nezavisnosti, nastale upravo na suprotnim osnovama, na osnovama bosanske državnosti i borbe za slobodu, i to uprkos pomenutim hegemonističkim težnjama koje su pratili i najteži oblici ratnih zločina protiv građana i naroda Bosne i Hercegovine.
"Nikada, kao Bosanci i Hercegovci, nismo osjećali svojima države i državne oblike koji su nam nametani bez da nas se o tome išta pitalo, a nije nas se o tome pitalo upravo i samo u onim razdobljima kada nismo bili organizovani ni politički ni vojno.U tim trenucima, kada nije bilo jasne bosanske snage, tada nam je nametana vlast i dominacija susjednih država u našoj vlastitoj", naglasio je Komšić.
Rekao je da ZAVNOBiH kao presedan u bh. historiji nije samo dokaz kontinuteta državnosti Bosne i Hercegovine nego i prekid kontinuiteta otuđivanja zemlje i formiranja tuđinske uprave.
"Pored antifašizma, u tome je njegova najveća vrijednost. Ma kako to nekome zvučalo, historija nas neumoljivo uči sljedećem. Oba puta u posljednjih stotinu godina kada smo se oružjem borili za državu, istu smo i odbranili, i oba puta, kada to nije bio slučaj, istu smo gubili. Međutim, ni prva ni druga republika nisu pobjeđivale zbog oružja, kojeg su ionako imale u znatno manjim količinama u odnosu na svoje neprijatelje, već su pobjeđivale zahvaljujući principu slobode koji ih je vodio i posvećenosti slobodi za koju su se borili, kako kao pripadnici Narodnooslobodilačkog pokreta, tako i kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine. Jedino što je važnije od onoga sa čime se boriš jeste ono za šta se boriš. Bez resursa i sredstava se teško može opstati, ali bez osjećaja zalaganja za pravdu i slobodu gotovo svaka borba je unaprijed osuđena na propast", poručio je Komšić.
Dodao je da danas, tačno 80 godina nakon ZAVNOBiH-a i nešto više od 30 godina poslije referenduma o nezavisnosti, kada pogledamo oko sebe i osvrnemo se na dešavanja kako na Istoku tako i na Zapadu, mi jasno možemo vidjeti da sloboda koju živimo i uživamo u vlastitoj domovini nije za potcijeniti, ali nije ni zauvijek data niti zagarantovana.
"Društvo u kojem živimo, uprkos svim poteškoćama koje su prisutne, nije društvo u kojem nema slobode i u kojem nema perspektive. Po svojoj suštini i karakteru ono je demokratsko, iako nam se demokratija često uskraćuje. Istina, to se nažalost ne može reći za one dijelove Bosne i Hercegovine na kojima dominatno vladaju politike koje odbacuju slobodarske vrijednosti ZAVNOBiH-a, ali onaj najvitalniji dio Bosne i Hercegovine je demokratski i slobodan. Ponekad se čini da je naša vrlina ujedno i naša slabost, ali kada se uvidi da opstanak i kontinuirana borba za državu Bosnu i Hercegovinu zavise od onih koji posjeduju snagu, te su slobodni u duhu i uvjerenjima, tada to nije slabost, već neophodan preduslov za očuvanje nade da će Bosna i Hercegovina jednog dana postati normalna i stabilna zemlja", naveo je Komšić.
Građenje budućnosti
Istina je, dodaje, da mi kao država i kao građani moramo biti svjesni toga gdje se nalazimo, čime smo okruženi, na koga smo upućeni i za što smo opredjeljeni.
"Ali ipak isto tako trebamo znati da niko drugi osim nas samih nije garant opstanka i razvoja države Bosne i Hercegovine. Poštujemo snagu i značaj međunarodnih asocijacija čijem članstvu težimo jer nam je to u interesu, ali postojanje države Bosne i Hercegovine niti trebamo, niti smo dužni slijepo poistovjećivati sa sudbinom pomenutih asocijacija. Na koncu, Bosna i Hercegovina je naša trajna vrijednost, a interesi su promjenjivi. Neka nas u ova neizvjesna vremena vodi optimizam i borbeni duh, i neka nas sjećanje na našu prošlost inspiriše da gradimo budućnost u kojoj će Bosna i Hercegovina biti zemlja mira, stabilnosti i blagostanja za sve njene građane. I neka naša snaga leži u jedinstvenosti i posvećenosti ideji slobode – to je temelj na kojem treba da gradimo našu sutrašnjicu", istakao je Komšić.
Na kraju obraćanja je rekao da se, kada govorimo o budućnosti naše domovine, sve svodi na slobodu nas građanki i građana Bosne i Hercegovine, i na našu volju i želju da izborenu i odbranjenu slobodu očuvamo, ali i branimo ako to zatreba.
