To je jedan od zaključaka monitoringa rada javnih službi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini kojeg su proveli Centri civilnih inicijativa (CCI), a rezultate tog monitorniga prezentirali su danas u Sarajevu na konferenciji pod nazivom "Jačanje funkcije posredovanja javnih službi za zapošljavanje u Federacije BiH".
Analize CCI-a su pokazale da su politike zapošljavanja krajnje neefikasne, da se ogromni prihodi javnih službi za zapošljavanje (više od 150 miliona KM za 2014. godinu) troše na administraciju, pasivne mjere i neefektivne podsticaje.
To je i razlog zbog kojeg ni relativno veliki budžeti, ni izobilje aktivnih politika, ne daju rezultate u borbi protiv nezaposlenosti, a u isto vrijeme nezaposlenost je trenutno najveći problem građana Bosne i Hercegovine, budući da ih je trenutno na evidenciji 540.000, što je za 40.000 više nego 2010. godine.
Program menadžer CCI-a Adis Arapović naglasio je da je nužno korigirati zakonsku definiciju nezaposlene osobe, te izmjestiti administriranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih iz zavoda za zapošljavanje, što će kumulativno osloboditi velike resurse za nova zapošljavanja.
Posebno je istaknuo da nigdje u svijetu pravo na zdravstvenu zaštitu nije vezano za radni status osim u BiH zbog čega je naglasio da u vrijeme formiranja novih vlada rješavanje pitanja nezaposlenosti mora biti prioritet.
"Javne službe za zapošljavanje nemaju ni kapacitet ni odgovornost da nekoga sa evidencije zaposle jer je zakonodavac dao zadaću da se bave onim što nije u njihovoj primarnoj nadležnosti. Zbog toga će poslodavac angažirati radije privatne agencije za posredovanje u zapošljavanju", podvukao je Arapović.
Na konferenciji je bilo govora i o nedavno usvojenoj Strategiji jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, a federalni ministar rada i socijalne politike Vjekoslav Čamber je istaknuo da kantonalne vlade trebaju slično postupiti kako bi se išlo prema jačanju službi.
Dodao je da od svih nivoa vlasti u Federaciji zavisi da li će službe za zapošljavanje preći iz pasivne u aktivnu ulogu, što bi bilo obavljanje njihove primarne uloge, napominjući da ni u jednoj zemlji regiona službe za zapošljavanje ne administriraju zdravstveno osiguranje za nezaposlene.
"Postoji podatak da na jednog zaposlenog u službi za zapošljavanje dolazi 1.300 nezaposlenih koji se najmanje jednom u 60 dana moraju javiti na evidenciju kako bi i dalje crpili pravo na zdravstvenu zaštitu", kazao je Čamber.
Kao moguća rješenja predložio je da se administriranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih potpuno premjesti na sektor zdravstva, ali pošto to ide teže kao alternativni modus predložio je da se proces javljanja na službu pomjeri na četiri mjeseca.
Konferenciji su prisustvovali predstavnicima Federalnog zavoda za zapošljavanje, kantonalnih službi za zapošljavanje i zavoda zdravstvenog osiguranja, političkih stranaka, predstavnici sindikata, privrednih komora, udruženja poslodavaca i nevladinih organizacija koju su aktivne u oblasti rada i zapošljavanja.
