Korisnici peleta u BiH se ponovo suočavaju s nestašicom i cijenama i do 370 KM po toni

"Proizvodimo 20.000 tona godišnje, a trenutno smo rasprodani do januara. S obzirom da smo mi proizvođači kotlova za pelet, s peletom koji proizvodimo snabdijevamo samo kupce naših kotlova. Cijena je već četiri godine ista. Van sezone je 250 KM, a u sezoni 280 KM. Ništa nismo izvezli. Prošle zime su kupci naišli na vještačku krizu koja je napravljena samo da bi se cijena peleta povećala. Kada su se cijene na drugim mjestima uduplale, mi smo zadržali istu cijenu i kupci su nam se vratili", kazao je za Klix.ba Mustafa Bašić iz kompanije Kovan d.o.o Gračanica.

Energent koji je poznat kao najmanji zagađivač okoliša, ukoliko je u potpunosti napravljen od drvenih ostataka, sve je atraktivniji i među građanima Republike Srpske. Ipak, proizvođači tvrde da nestašice, uprkos povećanoj potražnji, nema.

"Proizvodnja je ugovorena na početku godine i osigurana je potrebna količina za naše redovne kupce. Imamo zimsku i ljetnu cijenu, a cijena se mijenja 1. oktobra svake godine. Cijena zavisi od količine i dinamike isporuke i u odnosu na prošlu godinu je porasla za 10 KM po toni", rekli su nam iz kompanije ENSA BH iz Srpca.

Ističu da cijena nije porasla zbog veće potražnje nego zbog povećanja cijene sirovine. Pelet je 10. augusta poskupio i u Bosanskom Novom, a proizvođač iz ovog grada tvrdi da ga imaju dovoljno, a može se kupiti po cijeni od 330 KM po toni.

Cijenu osim potražnje i poskupljenja sirovine diktira i kvalitet, a firme koje se bave samo prodajom peleta ističu da njegova kvaliteta nikada nije bilo lošija.

Pelet je među bh. građanima u posljednjih nekoliko godina postao sve popularniji jer u potpunosti zadovoljava visoko ekološke standarde i ne ugrožava okolinu i prirodu, pod uslovom da je napravljen mljevenjem, sušenjem i presovanjem materijala biološkog porijekla. Osim toga, proizvođači peleta ističu da iskorištenost energije kod peleta iznosi preko 90 posto te da kilogram peleta može proizvesti oko pet kilovat sati toplotne energije. Međutim, upitno je koliko će korisnici razmišljati o zagađenju i iskorištenosti energije ukoliko se praksa poskupljenja i problemi s nabavkom nastave.