Prema njegovim riječima, o tome govore pokazatelji, a to stoji i u izvještaju Evropske komisije o napretku u BiH, gdje se kaže da je učinjen napredak i u ovoj oblasti.
"U Agenciji za zaštitu ličnih podataka nismo, niti možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem, a ni učinjenim jer uvijek se može bolje", kazao je Kovačević.
Dodao je da su glavni nedostaci, kada je u pitanju zaštita ličnih podatka, loša zakonska rješenja, nepoštivanje propisa, loše navike i prakse i nepostojanje konkretne odgovornosti.
On je naveo da je Agencija u prošloj godini bila planirala da izvrši inspekcijske nadzore u onom dijelu koji se odnosi na zakonito presretanje i na pristup zadržanim podacima.
"Inspektori Agencije su otišli u tri operatera i tamo im je osporeno ovlaštenje za pristup određenim podacima i dokumentima. Operateri su se pozvali na procedure koje je donio zajednički Upravni odbor formiran od Vijeća ministara BiH i oni su donijeli određene procedure i označili ih stepenom tajnosti", kazao je Kovačević.
Istaknuo je da u Agenciji nisu zadovoljni s tim, dodajući da "zakon jasno propisuje da Agencija ima pravo pristupa svim podacima, svim informacijama, svim dokumentima i nikakva tajna ne može biti smetnja za pristup tim dokumentima“.
"Stupili smo u kontakt sa zajedničkim Upravnim odborom da bismo dobili od njih informacije o čemu se radi i na osnovu čega su donesene te procedure. Nažalost, možemo konstatovati da je Vijeće ministara donijelo odluku o formiranju zajedničkog Upravnog odbora kojim je dao i ovlaštenje ovom odboru da donosi procedure, a onda s tim procedurama da se zadire u prava pojedinaca", kazao je Kovačević.
Dodao je da ohrabruje činjenica da se radi novi zakon o elektronskim komunikcijama, "gdje je ova oblast urađena na daleko bolji način u smislu preuzimanja evropskih standarda, najboljih praksa“.
"Uzet ćemo učešće u smislu davanja mišljenja, a i kroz javnu raspravu ćemo gledati da se što bolje to pitanje riješi, jer samim prisluškivanjem zadire se u privatnost građana", kazao je Kovačević.
Na novinarsko pitanje u vezi s nezakonitim presretanjem, Kovačević je kazao da je Agencija pokrenula postupak da utvrdi da li je policija, koja ima pravo da vrši zakonito presretanje, da li to ovlaštenje radi u skladu sa zakonom.
"Nas je interesovalo da li iza svakog prisluškivanja postoji odluka suda i ništa više, i mi nismo mogli do toga doći zbog ovih određenih procedura koje je donio zajednički Upravni odbor formiran od Vijeća ministara", kazao je Kovačević.
Zamjenik direktora Agencije Vlado Rogić je naveo da Agencija ozbiljno radi u svim segmentima djelovanja, od administracije, preko međunarodne suradnje i poslova iz inspekcijskog nadzora. Trudit ćemo se, dodao je, da temeljna ljudska prava - zaštita privatnosti, zaštita osobnih podataka, budu na većoj razini.
Pomoćnica direktora Sektora za inspekcijski nadzor, prigovore i glavni registar Samira Čampara je kazala da su u toku 2013. proveli 113 inspekcijskih nadzora, od toga su planirali 53.
Prema njenim riječima, u ovom segmetu su izabrali tri vodeća telecom operatera u BiH, 18 inspekcijskih nadzora su izvršili u različitim matičnim uredima u BiH, izvršeni su i inspekcijski nadzori u zdravstvenom sektoru. Kontrolirali su, u redovnim procedurama, i zavode za zapošljavanje i notarske urede u cijeloj BiH.
Čampara je navela da su u toku prošle godine zaprimili 107 prigovora nosilaca ličnih podataka. Najveći broj prigovora, kao i prethodnih godina, odnosio se protiv javnih organa, potom na druge subjekte koji vrše obradu ličnih podataka.
"Od ukupno 107 prigovora imamo 40 prigovora koji nisu riješeni u korist podnosilaca. Njih oko 20 je odbijeno, a ostali prigovori su odbačeni ili su postupci obustavljeni", kazala je Čampara.
Navela je da je Agencija u toku prošle godine dala i oko 215 mišljenja.
"Sve one koji su nam podnijeli takav zahtjev smo informirali i davali savjete o tome kako da obrađuju lične podatke. Najveći broj podnosilaca zahtjeva za davanje mišljenja je bio od javnog sektora", kazala je Čampara.