Geopolitički alati
85

Kovačević: Tri velikodržavna projekta na Balkanu traže političke saveznike u BiH

S. Š. U.
Foto: Facebook
Foto: Facebook
Tokom predavanja na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi "Britanska politika u bosanskom ratu i poslije", Slaven Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića komentirao je velikodržavne projekte na Zapadnom Balkanu i opasnosti za BiH.

Tokom današnje sesije govorila je i Carole Hodge, profesorica Univerziteta u Glasgowu ističući kako su glavne svjetske sile i institucije bilo činjenjem ili propustom, omogućile genocid u BiH između 1992. i 1995. godine.

"Za Britaniju je jugoslovenska kriza predstavljala priliku da povrati dio izgubljene inicijative unutar Evrope, posebno nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke i da svoju volju potvrdi tamo gdje je bila najjača - diplomacijom i autoritetom svoje vojne pozicije", kazala je Hodge.

Govoreći o trenutnoj situaciji u BiH, Hodge je napomenila da je visoki predstavnik u BiH Christin Schmidt više puta izjavio da je njegov glavni posao očuvanje Dejtonskog sporazuma bez amandmana.

"Ipak, uprkos postizanju statusa kandidata, BiH gotovo sigurno neće biti dozvoljeno da uđe u EU u okviru svoje sadašnje etnički segregirane strukture, jer je to protivno principima na kojima je EU zasnovana. Dakle, očuvanje Dejtonskog sporazuma bez ustavnih promjena zapravo sprečava BiH da uđe u ove institucije", kazala je Hodge.

Nakon njenog izlaganja, svoje viđenje trenutne situacije u našoj zemlji ponudio je i Kovačević.

"Dejtonski mirovni sporazum je postao ono što nije trebao biti. Postao je geopolitički alat. On je zamišljen kao dokument koji bi omogućio transformaciju BiH ka liberalnoj demokraciji, njenu potpunu tranziciju", istakao je.

Smatra da je dovoljno samo pogledati ko se sve "vrlo agresivno vraća na taj sporazum" kako bi bilo jasno da je on geopolitički alat.

"Transformacija Zapadnog Balkana u tri velikodržavna projekta srpska, hrvatska i albanska je zahtijevala pronalazak političkih saveznika u zemljama regiona koje trebaju biti predmet te transformacije i oni su krenuli sa Sjevernom Makedonijom, Kosovom, BiH, Crnom Gorom da nađu te ljude koji će omogućiti da se takvo nešto urade", smatra Kovačević.

Ističe kako se postavlja pitanje koliko su iskreni partneri iz međunarodne zajednice prema našoj zemlji i da li oni imaju praktičnu želju za ostvarivanjem većeg utjecaja na području Zapadnog Balkana.

"Bosanci i Hercegovci sve više daju drugima kako bi bio neki politički mir u kući i kako bi se dešavale neke stvari koje nisu u interesu zemlje", zaključio je.