Neka druga Srbija
10

Kritike Vučiću u Srbiji zbog odlikovanja negatora genocida Handkea: Čvrsto stojimo uz zločince

R. D.
Vučić i Handke (Foto: Beta)
Vučić i Handke (Foto: Beta)
Brojni intelektualci u Srbiji kritikuju odluku predsjednika Aleksandra Vučića da odlikuje negatora genocida austrijskog pisca Petera Handkea.

"Gnusnim i sramotnim dodjeljivanjem ordena Peteru Handkeu, podržavaocu rata na prostoru bivše Jugoslavije i poricatelju genocida u Srebrenici, država Srbija je još jednom pokazala kakav je njen odnos prema ratu i u njemu počinjenim zločinima. Na djelu je kontinuitet države organizovanog zločina iz devedesetih godina na svim nivoima – pravnom, političkom, moralnom", kazala je Staša Zajović iz Žena u crnom, prenosi Danas.

Ovim činom, smatra Zajović, režim u Srbiji proširuje krug onih besramnih evropskih intelektualaca, među kojima najistaknutiju ulogu zauzima Handke, zagovornik državno-organizovanog projekta etnički čiste velike Srbije.

"To bi bilo isto kao kada bi država Njemačka dala orden nekome ko poriče holokaust", zaključuje Staša Zajović.

Vučić se prilikom uručivanja Ordena Karađorđeve zvijezde prvog stepena austrijskom piscu Peteru Handkeu zahvalio za sve što čini za Srbiju te je dodao kako je srpski narod sretan što u svoje prijatelje ubraja i Handkea.

"Za mene je posebno strašan redoslijed poteza, odnosno događaja koji su prethodili dolasku Petera Handkea u Beograd, gdje mu je predsjednik Srbije uručio orden. Prvo su ga Matija Bećković, Emir Kusturica i Milorad Vučelić šetali istočnom Bosnom, gdje se desio niz najmasovnijih zločina poslije Drugog svjetskog rata", kaže historičarka Dubravka Stojanović.

Dubravka Stojanović kaže da je nakon niza sramnih pohoda po Bosni Handke došao u Beograd, gde ga je Vučić odlikovao ordenom na Dan pobjede nad fašizmom, da bi se time izgazila svaka ideja antifašizma.

"I na kraju je bila priredba u Narodnom pozorištu, koju je prenosio RTS, s izvođenjem ljotićevskih pjesama. Time su svi zajedno saopćili da čvrsto stojimo uz zločince i da sa tog puta ne skrećemo", zaključuje Dubravka Stojanović.

Prema rečima historičara Milivoja Bešlina, vladajući režim u Srbiji zaista je rekao sve o sebi, ali i o našem društvu načinom na koji je obeljižen Dan pobjede nad fašizmom. To je, kaže on, više ličilo na dan obračuna s antifašizmom.

"Peter Handke je ovdje uvažen ne zbog svoje književnosti, već zbog negiranja zločina i genocida u BiH i po slavljenju osuđenih ratnih zločinaca i masovnih ubica. Toliko kontroverznom čovjeku dodijeliti orden i to upravo zbog onoga što je najspornije u njegovoj biografiji je ruganje svemu antifašističkom. Ono što Handke ovde slavi i podržava u svemu je suprotno idejama i duhu antifašizma. Dodamo li Dodikovo prekjučerašnje varvarsko i lažljivo strvinarenje Tita kao pobjednika nad fašizmom i komandanta jedinog jugoslavenskog (unutar njega i srpskog) antifašističkog pokreta, djelovalo je da Dan pobjede nad fašizmom nije mogao biti sramnije obilježen", kaže Bešlin za Danas.

Međutim, dodaje on, pojavila se informacija da su pjesme koje su izvođene na toj besramnoj akademiji, povodom 9. maja, bile Ljotićeve.

"Podsjetit ću samo da su ljotićevci bili otvoreni i uvjereni saveznici Trećeg rajha, kvislinzi i najprečišćeniji oblik srpskog fašizma. I da cinizam bude potpun, Ljotićeve pjesme su umetane između čitanja Desankine 'Krvave bajke', posvećene strijeljanju kragujevačkih đaka 1941. godine. A upravo je Peti dobrovoljački korpus ljotićevaca, pod komandom Marisava Petrovića, učestvovao u sprovođenju kragujevačkih đaka na strijeljanje. Ako je i od radikalsko-naprednjačke ohlokratije, mnogo je, zaista. Čovjek nad tim može samo da se zastidi i poželi da nam se ovo nikada ne ponovi. Antifašizam je u Srbiji pobijeđen i to su nam obznanili baš 9. maja", zaključuje Milivoj Bešlin.