Učesnici sesije su govorili o temi "Samit za demokratiju bez Bosne i Hercegovine i presuda Zornić", aludirajući na američki samit na kojem nije bilo bosanskohercegovačkog predstavnika.
Takvom razvoju događaja, prema mišljenju učesnika, suštinski su u najvećoj mjeri doprinijeli odustajanje i nedosljednost međunarodnih i domaćih političkih aktera u provođenju presuda relevantnih međunarodnih sudova i otklanjanja posljedica genocida i udruženih zločinačkih poduhvata, a što je konačnici dovelo do odustajanja od temeljnih civilizacijskih i demokratskih vrijednosti.
Konstatovano je da korijeni i uzroci takvog stanja sežu i dalje, uključujući i nametanje stereotipa o Bosni i Hercegovini kao "tamnom vilajetu, corpusu separatumu i posebnom slučaju" za koji ne vrijede pravila demokratskog poretka nego konstrukt etnokratije.
Dr. Perry: Demokratija je proces, a ne krajnja tačka
Uvodničarka sesije dr. Valery Perry, viša saradnica u Vijeću za politiku demokratizacije i američka ekspertica za Zapadni Balkan, koja je angažovana u akademskom i istraživačkom radu o upravljanju, demokratizaciji i ekstremizmu u Bosni i Hercegovini i regionu, osvrnula se na prošlosedmični Samit za demokratiju, održan na inicijativu američkog predsjednika Joea Bidena.
Budući da dobro poznaje balkanske prilike, komentarisala je aktuelna dešavanja, a posebno se osvrnula na ulogu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini te probleme s kojima se država trenutno suočava.
"Dok je Bidenova administracija ovaj događaj vidjela kao priliku da pokaže da se Amerika vratila u posttrumpovoj eri, i da podstakne demokratske sisteme za koje se čini da globalno pate od krize povjerenja, bilo je i jakih kritika sa svih strana", podsjetila je uvodničarka, navodeći kako su demokratija i demokratizacija proces, a ne linearna krajnja tačka.
Mišljenja je, međutim, da ključne poruke Samita moraju postati suštinski element američke vanjske politike te da postoji potreba da se promovišu načela liberalne/demokratske teorije mira, koja "tvrdi da se sigurnost poboljšava kada je više zemalja utemeljeno na demokratskim sistemima i vladavini prava zasnovanoj na zakonu".
"Možda je upravo ova mala zemlja Bosna i Hercegovina, smještena u zadnje dvorište Evrope, ona koja pruža priliku da se kao ključne uspostave vrijednosti građanskog učešća, političke odgovornosti, slojevitih identiteta, dobrog upravljanja i poštivanja prava koja uvažavaju dostojanstvo svake osobe u zemlji", precizirala je Perry.
U tom kontekstu je upozorila da bi drugačije postupanje značilo povlačenje od vrijednosti proklamovanih na prošlosedmičnom samitu i spremnost da se one podrže, podsjećajući na pokušaje političkih čelnika u Bosni i Hercegovini, čije su agende odavno poznate, da manipuliraju međunarodnom zajednicom.
Perry posebno frustrirajućim smatra da stavovi građana i aktivista koji insistiraju na vlastitim pravima, poput Azre Zornić i Samira Beharića, nisu uključeni u kontekstu pregovora o ustavnim i izbornim reformama u Bosni i Hercegovini.
Uvodničarka je bila i Azra Zornić na temelju čije je apelacije Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura donio presudu u kojoj je zaključio da je došlo do povrede člana 14 (zabrana diskriminacije) u vezi sa članom 3 Protokola broj 1 (pravo na slobodne izbore) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Zornić: Građani kao taoci
Ta se povreda odnosi na nemogućnost Azre Zornić da učestvuje na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Zornić je u tom kontekstu napomenula da je ta presuda "blagovremeno provedena, danas građani ne bi živjeli u stanju etnokratije i strahu od segregacije, rata i secesije".
"Umjesto da se bave ekonomijom i privredom kako bi spasili državu od bankrota i kako bi zadržali mlade i osigurali im bolju budućnost, etnonacionalistički lideri u namjeri da sačuvaju lično bogatstvo, koje su stekli preko leđa građana te da bi se zaštitili od optužnice za korupciju i zloupotrebu položaja i ovlasti, drže građane kao taoce svojih etnonacinalističkih djelovanja", ocijenila je Zornić.
Konstatovala je da je implementacija presuda Suda u Strazburu imperativ demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine.
Beharić: Za ostanak u BiH nije dovoljan samo patriotizam
Na značaj provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, u kontekstu ustavnih i drugih reformi, ukazao je i uvodničar i aktivista Samir Beharić, potcrtavajući da je izostanak implementacije presude Zornić i drugih jasan signal mladim ljudima u da država nije spremna na izgradnju društva po savremenim evropskim principima.
"Ovakva vrsta diskriminacije je samo jedan od primjera etničke segregacije koju pronalazimo čak i u obrazovnom sistemu, gdje mladi Bošnjaci i Hrvati pohađaju odvojene učionice samo jer su Bošnjaci i Hrvati", rekao je Beharić, podsjećajuči da mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine danas govore više stranih jezika, putem YouTubea uče kompjutersko kodiranje, a "cijeli svijet im se nalazi na dlanu - udaljen dva ili tri dodira ekrana na pametnom telefonu".
Poručio je i da za ostanak u Bosni i Hercegovini nije dovoljan samo patriotizam, "posebno ne onaj patriotizam koji zagovaraju političari dubokih džepova i sumnjive prošlosti" te da im je neophodno stvoriti uslove u svim demokratskim i naprednim zemljama.
Kulenović: Čak i odbiti razgovore s međunarodnim predstavnicima
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je stava kako će "narednih šest mjeseci biti ispit naše promišljenosti u formulisanju konkretnih akcija u svim strukturama društva i političkog organizovanja na očuvanju i odbrani naše države".
On smatra da se država mora braniti odgovarajućim postupcima i u zemlji i izvan nje, jer "napad na ustavni poredak, kao i prije 30 godina, nije samo iz Bosne i Hercegovine.
"Odgovorni državotvorni subjekti trebali bi odbiti čak i razgovore s predstavnicima međunarodne zajednice koji za Bosnu i Hercegovinu otvoreno ili prikriveno planiraju rješenja na bazi pukih kompromisa i etnonacionalističkih rješenja izvan evropskih vrijednosti i standarda zajednice demokratskih država", zaključio je Kulenović.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
