No, kako su ocijenili time su otvorena nova pitanja koja BiH treba rješavati od pitanja još značajnije revizije i to Dejtonskog mirovnog sporazuma, do pitanja postizanja katarze nakon zločina iz devedesetih o pokajanju onih koji su ih počinili.
Profesor Zijad Hasić, kao jedan od uvodničara, naglasio je danas da je BiH vodila pravnu bitku u ovom slučaju, ali smatra da bi situacija bila mnogo drugačija da se uopće otvorilo pitanje o reviziji, a ne da je zahtjev odbio Registar suda uz konsulatciju s predsjednikom Suda.
Pojasnio je da su strane u postupku pred Sudom u Hagu države koje zastupaju agenti što jesno nalaže i Statut ovog suda, ali zbog ovakve situacije važno je u budućnosti kontinuirano iščitavati presudu iz 2007. godine i iz nje crpiti sve vrijednosti kao i pratiti kako se ona implementira.
Za profesora Džemala Sokolovića BiH je trenutno u jednoj od najvećih kriza od 1992. godine zbog čega je najvažnije u narednom periodu proučavati kako mijenjati Ustav BiH i usklađivati ga s evropskim demokratskim vrijednostima.
Profesor Ismet Dizdarević je istaknuo danas da zbog ovakve situacije određeni ljudi sada mogu vidjeti opasnost, a drugi će u tome vidjeti izazov da se konstantno ukazuje da je u BiH počinjen genocid i to ne samo u jednom njenom dijelu.
Dodaje da traumatično iskustvo preživjelih žrtava genocida ostavlja i duboke posljedice na buduće generacije zbog čega je i od krucijalne važnosti tražiti katarzu kako bi se buduće generacije mogle nositi s takvim traumama.
Kako je zaključeno na današnjoj sesiji čija je tema bila "Genocid, pravne procedure i pravičnost", zbog pravnih procedura, a ne zbog merituma revizije, ostaje bojazan da se stravični zločini na ovim prostorima ponovo mogu dogoditi jer se događali u svim prethodnim ratovima nad različitim nacijama.
