Krug 99: Trgovska gora i otklanjanje opasnosti nuklearnog otpada na granici BiH
Između ostalog, naveo je da se tu nalazi i područje „Natura 2020“, u krugu od 20 kilometara, na čijem području se definitivno ne bi smjela nalaziti deponija radioaktivnog otpada.
Po njegovim riječima, naročit problem za lokalno stanovništvo predstavlja činjenica da se tu namjerno nije razvijala industrija, pogotovo kad gledamo BiH, nego se više baziralo na poljoprivredi i razvijanju turizma, s obzirom na prekrasne predjele oko rijeke Une. Karadžin smatra da će zaštićeno područje rijeke Une u mnogome biti ugroženo.
"Znate kako je s psihiloškog aspekta da neko kupuje poljoprivredne proizvode sa područja koje je vrlo blizu deponije radioaktivnog otpada, a pogotovo gledano s turističkog apsketa. Ako nas kolege i stručnjaci iz Hrvatske i ubijede da će to sve biti u potpunosti u skladu sa svim evropskim standardima, mi smo opet na gubitku zbog tog psihološkog aspekta", smatra Karadžin.
Kaže da je drugi aspekt činjenica da u slučaju akcidenata ne bi bilo obuhvaćeno samo to stanoviništvo.
"Radi se o pet kilometara gdje živi nekih 30 hiljada stanovnika općine Novi, ako gledamo samo BiH. U slučaju akcidenta to bi se proširilo dalje rijekom Unom i potencijalno bi nekoliko stotina hiljada stanovnika bilo ugroženo zbog toga", naveo je Karadžin i dodao da postoji čitav niz razloga zbog čega je bh. strana protiv izgradnje na toj lokaciji.
Po njegovim riječima, postoje određeni mehanizmi koje BiH može koristiti u nekoj formi pravne borbe protiv toga.
Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH 2020. godine oformilo ekspertski tim koji se sastoji od stručnjaka iz zemlje i inostranstva iz raznih oblasti, čiji je zadatak prevashodno da izvrši analizu stanja, napravi stručnu analizu stanja vezano za Trgovsku goru i uticaj mogućeg odlaganja radioaktivnog otpada.
Zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH Emir Dizdarević je kazao da bi ovo pitanje podjelio u tri segmenta, a prvi je svakako politički.
"Kriterijumi za odabir lokacije za naš ekspertski tim, formiran 2020. godine, su prilično nejasni. Odbijanje lokacija, izuzimanje pojedinih lokacija kao što je Moslavačka gora ili Papku, bez potpune procjene također su našem ekspertskom timu ostale pod upitnikom. Smatramo da trećom revizijom Strategije upravljanja radioaktivnog otpada Hrvatske, koja je u februaru 2020. donesena u Saboru, gdje je tačno definisano da je lokacija Čerkezovac određena za uspostavu, u ovom momentu, skladišta niske i srednje radioaktivnosti iz nuklearne elektrane Krško i institucionalnog otpada Republike Hrvatske, je politička odluka odabira lokacije", kazao je Dizdarević.
Dodao je da je drugi segment pravni.
"Formiran je i pravni tim tako da će se vjerovatno i pravni tim uključiti i mislim da treba biti transparentniji prema javnosti. Alat BiH, koji treba pravni tim da predstavi institucijama BiH, odnosno nadležnim i da traže rješenje ovog problema, su svakako međunarodne konvencije koje je BiH ratifikovala", smatra on.
Po njegovim riječima, treći dio je ekspertski tim, multidisciplinaran u kojem je više od 20 eksperata profesora sa dva međunarodna iskusna eksperta, podjeljen u više grupa, koji će pratiti sve aktivnosti koje radi Fond za razgradnju nuklearne elektrane Krško, kao operator ovog objekta i koji bi trebao da upravlja centrom za upravljanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu.
"Naš ekspertski tim će imati i zadatak da studiju uticaja na okoliš, koju Republika Hrvatska bude radila, u potpunosti pregleda, da sugestije, mišljenje i ono što se mi ne slažemo i gdje je za nas kritični dio", kazao je Dizdarević.
Napomenuo je da je Republika Hrvatska imala mogućnost da sa Slovenijom napravi zajedničko odlagalište za nisku i srednju radioaktivnost.
"Kako stvari sada stoje Republika Hrvatska je odustala od ponude Slovenije, vjerovatno iz finansijskih razloga i iz razloga što oni kažu da Republika Slovenije nije željela da prihvati njihov institucionalni odpad koji se nalazi u Zagrebu na dvije lokacije", naveo je Dizdarević.
