Lagumdžija pisao ambasadorima UN-a kao odgovor Srbiji: Njima je cilj zadržati kontrolu nad istinom
"Osjetljivo pitanje rata u Bosni i Hercegovini kao takvo ostaje samo za susjednu Srbiju, nesposobnu da se pomjeri sa narativa iz 1990-ih. "Pitanje", u ovom slučaju, je sudski utvrđena činjenica da su zločini počinjeni u Srebrenici genocid. Genocid se dogodio, a to su utvrdili i Međunarodni sud pravde (ICJ) i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u svojim presudama. Niko osim Srbije to ne dovodi u pitanje i osuđuje. Preko 8.000 duša koje su na najbrutalniji način stradale 1995. godine i dalje pokušavaju pronaći mir, dok njihove porodice pokušavaju pronaći neku sličnost utjehe i zaključivanja u dostojanstvenom pokopu posmrtnih ostataka", kazao je Lagumdžija.
Napomenuo je da mnogi članovi porodica još uvijek lutaju brdima i šumama istočne Bosne "u uzaludnom pokušaju da povrate barem kost, dijelove lobanje, bilo koji dio tijela koji treba zakopati, da imaju posljednje počivalište, da opet imaju ime, doduše na nadgrobnom spomeniku."
Kako je naveo, proglašenje 11. jula "Međunarodnim danom promišljanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine" samo je mali znak za priznanje preživjelim žrtvama i njihovim porodicama.
"Utvrđivanje ovog dana pokazalo bi posvećenost pravdi i istini i priznalo ljudsko dostojanstvo žrtvama i preživjelima genocida u Srebrenici, budući da su oni i dalje svakodnevno podvrgnuti bijesnom i nemilosrdnom poricanju genocida, historijskom revizionizmu, i prijetnja ponovnim nasiljem. Što se tiče unutrašnje dinamike u Bosni i Hercegovini, bez obzira na naše obaveze da poštujemo i provodimo pravno obavezujuće presude stalnih sudova i ad hoc tribunala UN-a kao punopravne članice UN-a, član 9. Dejtonskog mirovnog sporazuma obavezuje sve strane (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija) da poštuju i sarađuju "u istrazi i procesuiranju ratnih zločinaca i drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava". Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, sa ili bez konsenzusa, ili bilo ko drugi, ministar ili ambasador Bosne i Hercegovine, ne može se upuštati u rasprave o Srebrenici koje potpuno negiraju genocid koji je tamo počinjen, niti ima ovlaštenja da dovodi u pitanje ili može biti iznad konačnih proklamacija pravosudnih institucija ove organizacije. Jednoj takvoj akciji trebale bi prethoditi izmjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustav, i konačno, Krivični zakon Bosne i Hercegovine, koji zabranjuje javno odobravanje, negiranje ili opravdavanje zločina genocida", kazao je.
Govorio je i o konsultacijama u regionu kazavši kako su sve zemlje, osim Srbije, već podržale ovaj nacrt, bilo kroz kosponzorstvo ili eksplicitno navodeći da će to učiniti, bez potrebe za bilo kakvim konsultacijama.
"Za zemlje u regionu sve je sasvim jasno kada je u pitanju poštovanje međunarodnog prava i principa civilizovanih nacija", kazao je.
Predlažući svoje razloge za povlačenje rezolucije, uglavnom govoreći o konsenzusu i dogovoru u regionu, Lagumdžija podsjeća da Srbija izostavlja da kaže da, u ovom slučaju, "konsenzus" znači brisanje pozivanja na genocid, "čime se efektivno negiraju odgovarajuće presude ICJ-a i MKSJ, a "sporazum" podrazumijeva apsolutnu poslušnost narativu koji postoji u Srbiji."
"Dakle, oprostit ćete mi ako još jednom osudim sve ove navode i usmjerim vaš fokus na sam tekst nacrta rezolucije. To ni na koji način nije uvrijedljivo ni za jednu državu ili njen narod, niti se komemorativni dan može koristiti kao politički cilj bilo koje vrste", kazao je.
Dodao je da je osnovni cilj teksta podsticanje procesa pravde, istine i pomirenja u Bosni i Hercegovini i regionu Zapadnog Balkana.
"Tvrditi suprotno znači jednostavno skrenuti sa činjenica, poricanje je štetno za mir, pomirenje i pravdu. Proces pomirenja mora se sastojati od sveukupnog oporavka društva i suočavanja s prošlošću, ne samo kroz priznavanje genocida i zločina, priznavanje žrtava i kažnjavanje zločinaca, s fokusom na ishod koji će promovirati mir i pravdu. To je prava suština pomirenja. Umjesto obračuna, čujemo poricanje; umjesto saosjećanja prema žrtvama, suočavamo se sa potpunim nedostatkom humanosti. Ne dajmo se lažnim argumentima i zabrinutostima", dodaje.
Lagumdžija smatra da upozorenja da donošenje rezolucije može dovesti do nestabilnosti u Bosni i Hercegovini nisu ništa drugo nego loše prikrivene prijetnje, "ali ipak prijetnje onih kojima je jedini cilj zadržati kontrolu nad istinom u regionu i nastaviti otvoreno veličati i nagrađivati osuđene ratne zločince bez posljedica, da se žrtve još jednom izbrišu, akcijom i djelom poricanja."
"Da vas pitam šta u sadašnjem nacrtu poziva na nasilje? Ko će to potaknuti? I zašto? Zato što se neko konačno suprotstavio revizionističkom narativu i za istinu? Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije i ne smije biti kultura poricanja, već kultura sjećanja da se genocid nikada nikome ne ponovi. Primite, Vaša Ekselencijo, izraze mog dubokog poštovanja", napisao je Lagumdžija.
