Lagumdžija pisao Schmidtu i njegov prijedlog izbornog zakona nazvao "sablasnim modelom"
Poručio mu je da u vidu mora imati, kako je ukazao, nekoliko činjenica, prije nego što eventualno nametne Izborni zakon, za šta je Lagumdžija ocijenio da bi to bio vjetar u leđa za SDA, SNSD, HDZ i DF - vladajućim strankama na državnom nivou. Obrazložio je zašto je odlučio da se pismom obrati.
"Zato što visoki predstavnik mora znati neke bitne stvari koje su se događale u prethodne tri decenije. Sve ovo nije dovoljno gledati kao da je svijet počeo da se okreće dolaskom bilo kojeg, kao i posljednjeg visokog predstavnika u Sarajevo, a naročito kada tako brzo shvati da ovdje ima posla sa 'smećem' od političara, a ne sa odgovornim i ozbiljnim državnicima? Zato što vidim da su HDZ i Hrvatska uradili dobar posao na međunarodnoj sceni kako bi 'prodali' argumente, koji u konačnici vode ka daljoj radikalizaciji političke scene i podijeli zemlje. Zato što oni koji 'brane' državu ili nisu dorasli svom poslu ili imaju namjere koje nisu javno spremni priznati", napisao je Lagumdžija.
Naglasio je da mora skrenuti pažnju na pokušaj, kako je naveo, reanimacije Vašingtonskog sporazuma, kao rješenja za novostvorene probleme oko Izbornog zakona.
"Iz posjednjih istupa u medijima, nažalost, postaje jasno da se u Republici Srpskoj, u kojoj Milorad Dodik (član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a) imenuje polovinu ministara, koji po Ustavu moraju biti Bošnjaci i Hrvati, ne postavlja pitanje 'legitimnog predstavljanja'. Tako su se svi problemi sveli na Federaciju Bosne i Hercegovine koja se nastoji 'vratiti na Vašingtonski sporazum' star skoro tri decenije koji je zaustavio rat Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a za koji je međunarodni sud u Hagu donio precizne presude da se, između ostalog, radilo o udruženom zločinačkom poduhvatu", napomenuo je.
Pitao je Schmidta zašto se ne bi vratili na Republiku Bosnu i Hercegovinu ako bi se povratak na Vašingtonski sporazum primjenjivao logikom povratka u prošlost.
"Osim toga, treba napomenuti da je prilikom potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, 1994. predsjednik Bill Clinton (bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država) jasno rekao da u taj okvir poziva i Karadžićeve sljedbenike da se Vašingtonski sporazum sa 'Federacije Bošnjaka i Hrvata' implementira na cijelu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Treba se podsjetiti da se, nažalost, Vašingtonski sporazum 'utopio' u Dejtonski sporazum koji je mirovni i ustavni okvir u kojem danas živimo. Nemam namjeru ovdje prerano zaključiti da bi vraćanje na Vašingtonski sporazum mogao biti uvod u novi Dejtonski sporazum, ali se onda slijedeći logiku 'povratka u prošlost' može postaviti i pitanje: pa kada se već vraćamo na 'preddejtonska vremena' zašto se onda ne vratimo na Republiku Bosnu i Hercegovinu", istakao je.
"Sablasni model"
Smatra da je važnije vratiti se u stvarnost, odnosno budućnost te podsjetiti na ono što je nazvao ključnom činjenicom, a to da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine pet godina poslije rata donio odluku o konstitutivnosti na cijeloj teritoriji države. Podsjetio je da je to rezultiralo promjenama entitetskih ustava te ukidanja FBiH kao entiteta Bošnjaka i Hrvata, a RS-a kao entiteta Srba.
Schmidtov prijedlog izmjena Izbornog zakona je nazvao "Sablasnim modelom".
"Nažalost pred nama se, kao duh iz boce, pojavljuje model, koji još niko nije vidio, a koji je zasad vidljiv iz medijskih istupa. Evidentno je da on predstavlja uvod u jos veću krizu, razgradnju zemlje i segregaciju kakvu civilizirani svijet i novija historija ne poznaju te da je taj 'Sablasni model' zasnovan na tri principa. Prvi, vratimo se na Vašingtonski sporazum kao da je ovo stanje od prije 30 godina i da se pravi federacija dva konstitutivna naroda, dok je RS 'ostavljen' Srbima. Drugi, proberimo sa bosanskog švedskog stola i implementirajmo presudu Ljubić po jednostranoj interpretaciji, kao da druge važnije i preciznije presude o diskriminaciji ne postoje. Treći, zaboravimo da FBiH ima kantone koji treba da imaju utjecaj koji im je dat samim federalnim konstruktom, a u kojem su oni zastupljeni direktno putem zastupnika koje biraju u Parlament FBiH", konstatirao je Lagumdžija.
Poručio je i domaćim političarima da sa međunarodnim zvaničnicima, za koje je naveo da kroje novu izbornu luđačku košulju, trebaju voditi ozbiljne i sadržajne razgovore. Umjesto toga, kako je zapazio, obraćaju se potencijalnim biračima i spremaju se da napadnu eventualno nametnutu odluku koju su proizveli (ne)činjenjem.
"Tri važna elementa"
Izdvojio je tri važna elementa "Sablasnog modela" visokog predstavnika:
-
"Prvi. Famozni limit od tri posto, oko kojeg su se skoro svi uhvatili kao da je to ključ cijele priče. I budali je jasno da međunarodnu zajednicu ne predstavljaju budale koje neće u tom dijelu sklopiti algoritam po kojem se i iz tih kantona mogu izabrati delegati po principu pozitivne diskriminacije i okrupnjavanja tzv. malih kvota. Na ovo nemam namjeru trošiti vrijeme, jer se svakako 'patrioti' i politikanti time dovoljno bave kako se ne bi bavili ničim važnijim;
-
Drugi. 'Prevrtanje' Ustavom FBiH definiranog modela da svaki kanton, ukoliko ima izabranog predstavnika bilo kojeg naroda ima pravo i kvotu da ga delegira u Dom naroda u novi, neustavan, model proporcionalnog broja delegata po kantonima, kao procenat od ukupnog broja pripadnika svakog naroda u FBiH.
To nije samo neustavno i suprotno modelu na kojem je taj Ustav svojevremeno pravljen i mijenjan, već dodatno pogoduje nacionalističkim i velikim nacionalnim strankama da dodatno homogeniziraju svoje biračko tijelo i fokusiraju se samo na dio teritorije FBiH.
S obzirom na to da više od dvije trećine pripadnika bilo kojeg naroda živi u samo tri kantona, onda je svakoj nacionalnoj stranci dovoljno da ostvari ozbiljnu pobjedu u samo tri izabrana kantona i da tako postane nezaobilazni dio izvršne vlasti. Osim toga, u pola od ukupnog broja kantona, i to ne najbrojnijih, živi više od 70 posto svih stanovnika FBiH, kao i skoro dvije trećine pripadnika svakog naroda pojedinačno. Drugim riječima, po ovom 'Sablasnom modelu, nijedna veća nacionalna stranka neće imati potrebe da se kreće izvan tri 'svoja' kantona, a može još malo i da se 'potrudi' u dodatna dva. Nije više toliko ni važno koliko je to otežavajuće okruženje za građanske i multietničke stranke, koliko je prevažno što se na taj način, Izbornim zakonom stimuliše proces nacionalne homogenizacije i 'mirnog etničkog čišćenja' započetog i genocidom nedovršenog u ratu;
- Treći. Ničim izavano 'podizanje' broja zastupnika za nominiranje čelnika izvršne vlasti sa šest na osam je najgrublji pucanj u 'mirenje građanskog i nacionalnog' na putu ka normalnoj državi Evropske unije.
To samo po sebi vodi ka pravljenju tri vlade unutar jedne po sličnom modelu, po kojem je poslije Vašingtonskog sporazuma postojala 'jedna vlada' koja je unutar sebe imala dvije funkcionalne vlade.
Liste kandidata, koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK), svakome ozbiljnom ukazuju da će sve stranke izvan HDZ-ove grupacije imati tri do pet delegata u Klubu Hrvata, tako da rast broja delegata, potrebnog za učešće u izvršnoj vlasti, sa šest na osam ima za cilj samo jačanje HDZ-a i SDA te eliminaciju stvarnih građanskih i manjih umjerenih nacionalnih stranaka. Ovdje, za sada, nema potrebe elaborirati činjenicu da po ovom modelu, onaj ko se prvi sjeti i uspije da homogenizira biračko tijelo Srba, ima šansu da bude ključni igrač u (de)blokadi svake buduće vlasti FBiH".
Pitanje mijenjanja izbornih pravila
Lagumdžija je visokom predstavniku poručio i to da njegovo pismo nije poziv da se zaustave ozbiljne promjene Izbornog zakona.
"Naprotiv. Ono što je apsolutno neprihvatljivo jeste proglasiti izbore, zaključiti kandidatske liste i onda razmišljati kako da promijenite izborna pravila po kojima će se bitno mijenjati način implementacije rezultata i konstituisanje izvršne i zakonodavne vlasti. Sumnjam da bi u odlučujućoj fudbalskoj utakmici nekome palo na pamet da na poluvremenu odluči da se drugo poluvrijeme nastavi na košarkaškom terenu", dodaje.
Mišljenja je da je pohvalo to što se poboljšavaju tehnički elementi Izbornog zakona u cilju sprečavanja krađe glasova i jačanja integriteta izbora. Ocijenio je da se u preostalih pet-šest sedmica do izbora može još mnogo toga uraditi.
"No, to je svakako nova tema koja nije toliko dramatična, kao mogućnost urušavanja perspektive postojanja države i društva zajedničkih vrijednosti u korist produbljavanja sukoba, podjela i povratka u prošlost", zaključio je Lagumdžija u pismu visokom predstavniku Christianu Schmidtu.
