Na sastanku Američko-jadranske i Baltičke povelje o temi "Doprinos zemalja Američko-jadranske i Baltičke povelje suočavanju sa trenutnim sigurnosnim izazovima“ Lagumdžija je ponovio da je strateški cilj Bosne i Hercegovine punopravno članstvo u NATO-u i istaknuo da će naša zemlja nastaviti saradnju sa zemljama članicama A5 u različitim oblastima.
Govoreći o temi borbe protiv terorizma, Lagumdžija je naglasio da je prijetnja međunarodnoj sigurnosti dokaz da zemlje moraju više međusobno sarađivati ali i da se svijet mora suočiti sa uzrocima svjetskih kriza a to su prije svega siromaštvo i nepravda.
Lagumdžija je također uzeo učešće u radu okruglog stola na kojem su šefovi delegacija zemalja regiona sa delegacijom Sjedinjenih Američkih Država, koju je predvodila pomoćnica državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropske u euroazijske poslove Victoria Nuland, razgovarali o saradnji i zajedničkom suočavanju sa sigurnosnom prijetnjom koju predstavljaju strani borci u Siriji i drugim kriznim područjima.
Na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica SEECP-a Lagumdžija je između ostalog kazao da su dobrosusjedska saradnja, kao i politički, ekonomski i kulturni odnosi sa zemljama jugoistočne Evrope, jedan od glavnih principa vanjske politike BiH, i u tom smislu naša zemlja ohrabruje i podržava aktivnosti SEECP-a kao političkog foruma za saradnju u regionu, kao i aktivnosti Vijeća za regionalnu saradnju.
Usvojenu Strategiju jugoistočne Evrope 2020 (SEE 2020) okarakterizirao je kao veoma značajan dokument za Bosnu i Hercegovinu s obzirom na postavljene ciljeve – kreiranje milion radnih mjesta u regionu, poboljšanje uvjeta života, podizanje konkurentnosti i razvoj.
Tokom obraćanja na ministarskom sastanku o temi "Definiranje korištenja prava na veto u slučaju masovnih zločina" koji su organizirali ministri vanjskih poslova Francuske i Meksika Laurent Fabius i Jose Antonio Meade Kuribrena Lagumdžija je izrazio podršku Bosne i Hercegovine francuskoj inicijativi da se 5 stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda dobrovoljno obavežu na nekorištenje prava veta u slučajevima koji uključuju genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
„ Kada se veto koristi u takvim slučajevima, s ciljem da se blokiraju akcije Vijeća sigurnosti, posljedice po civile su samo povećane i njihove patnje dodatno produžene. Govoreći na osnovu lekcija naučenih u mojoj zemlji, od Tomašice do Srebrenice, međunarodna zajednica treba da uvede Kodeks ponašanja u Metode rada Vijeća sigurnosti kako bi se kroz uzdržavanje od upotrebe veta u slučajevima masovnih zločina ojačali međunarodni kapaciteti, odgovornost i posvećenost zajednice zaštiti civila“, kazao je između ostalog Lagumdžija.
Lagumdžija je na marginama Generalne skupštine UN-a učestvovao na Godišnjem sastanku Presidiuma Socijalističke internacionale na kojem su učesnici skupa iz cijelog svijeta definirali daljnje pravce rada Socijalističke internacionale na jačanju mira i sigurnosti a u svjetlu trenutnih konflikata u svijetu i donijeli odluku o formiranju Komisije Socijalističke internacionale za jednakost u globalnoj ekonomiji.
Ovo je bila prilika da se rukovodstvo i predsjednik SI George Papandreu upoznaju sa stanjem i narednim aktivnostima u Bosni i Hercegovini i saradnji u regionu.
