Sesija Kruga 99
454

Lavić: Proglašenje autonomije Bosne 1831. je najznačajniji politički događaj u historiji zemlje

B. R.
Senadin Lavić (Foto: D. S./Klix.ba)
Senadin Lavić (Foto: D. S./Klix.ba)
Na redovnoj sesiji Kruga 99 profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Senadin Lavić je podsjetio na značaj Pokreta za autonomiju Husein-kapetana Gradaščevića obrazloživši tok državnosti Bosne i Hercegovine od njenog nastanka do danas.
Pokret za autonomiju Bosne iz 1831. je nazvao "zanemarenim na čudan način". Govoreći na temu "Istrajnost u borbi: od Kraljevine, autonomije, Republike do bosanske nacije" pozvao se na profesora Envera Redžića za kojeg je rekao da je naglašavao da je Bosna kao država postojala još od vremena banata.

"Bosanske zemlje su bile uvezane u jednu zajedničku vlast. Govoriti o Bosni kao o državi u današnjem smislu nije moguće... Od 9. ili 10. stoljeća u Evropi se čuje za Bosnu. U hiljadu godina ona je konstanta", mišljenja je Lavić.

Prema njegovim riječima, odgovor čija je zemlja Bosna daju bosanski vladari koji su kazali da ona pripada narodu kojeg su oni zvali Bošnjani.

"Bosna je kulturna, antropološka, ekonomska činjenica", dodao je.

Obrazlagajući period osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini Lavić tvrdi da se i tada "neprestano čuo pojam Bosna".

"Bosna i poslije okupacije uspjeva očuvati svoje ime i imala je jedan povlašten položaj", ukazao je.

Kao važnim za Bosnu i Hercegovinu tokom osmanske vladavine je istakao stvaranje aristokratije i da je zemlju tada branila samo bosanska, a ne osmanska vojska.

Podsjetio je da djelovanje Pokreta za autonomiju usljedilo tokom reformi sultana Mahmuda, što je izazvalo otpore u Bosni i Hercegovini. Kako je kazao, pokret je zahtjevao da i Bosna dobije izvjesnu autonomiju kao što ju je dobila Srbija 1832.

"Husein Gradašević i njegovi prijatelji su u Sarajevu u Carevoj džamiji na velikoj svečanosti proglasio autonomiju Bosne. To proglašenje po mojem skromnom sudu predstavlja, a i sudu drugih naučnika, jedan od najbitnijih poltiičkih događaja u historiji Bosne. Mi smo kao narod pokazali da imamo svijest o sebi i da nismo zaboravili na svoje pretke", izjavio je Lavić.

Smatra da se tim događajem, kako je rekao, probudila cijela Bosna.

"Od tog događaja se desila katastrofalna posljedica po bošnjački narod. Od tada je Bosna obezglavljena. Zato smo lutali u 20. stoljeću", naveo je.

Također je podsjetio na to kako je osmanska vlast silovito odgovorila na zahtjev na autonomiju.

"Tek 1943. poslije uključenja bosanskog naroda u Narodnooslobodilački pokret dešava se obnova državnosti Bosne i Hercegovine", podcrtao je.

Ponovio je da je 1943. obnovljena državnost Bosne i Hercegovine i da nikada nije naziv Bosna doveden u pitanje.

Tvrdi i to da Bosni i Hercegovini nikada nije ponuđen koncept građanske države, eć da joj se samo nudi religijski koncept države i religijski koncept nacije. Poručio je da je građanski koncept primjeren svakom pojedincu.