INTERVJU / Lazović: Bez promjene Ustava ostat ćemo zaglavljeni u glibu etničkih podjela
"Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je rat i donio mir u BiH. To je njegova najveća vrijednost. Prioritet je bio zaustaviti stradanje naroda i građana i dalju devastaciju države. On je ujedno bio i nada da će se u periodu mira političkim sredstvima izvršiti postepena reintegracija bh. društva i države", rekao je Lazović.
Lazović dodaje da je istina da Dejtonski mirovni sporazum u sebi nosi mnoge suprotnosti, odnosno da istovremeno daje dovoljno prostora za političku i ekonomsku stabilizaciju države, ali i omogućuje protivnicima Bosne i Hercegovine da političkim sredstvima pokušaju realizirati ratne ciljeve.
"Period iza nas upravo je protekao u političkoj borbi za funkcionalnu BiH i jačanje njenih institucija i onih koji su bili protiv. Najslabija karika Dejtonskog mirovnog sporazuma je njegov Aneks 4, Ustav BiH. Još u Dejtonu, na naše primjedbe Richard Holbruk nam je rekao da ćemo morati sa ovim ustavom živjeti najmanje 15 godina, a da će onda doći vrijeme za njegovu izmjenu. On danas za građane bh., kao i samu državu, predstavlja poligon za političke nesporazume i sukobe i ne dozvoljava potpunu afirmaciju ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru BiH". kazao je Lazović.
On dodaje da ovaj Sporazum ima svoje pozitivne, ali i negativne strane.
"Uspješan je jer je njime zaustavljen rat, ali nam je ovim sporazumom isporučena nedovršena državna građevina koja konstantno podrhtava pod teretom loših ustavnih rješenja. Naši politički građevinari umjesto da noseće stubove tog sporazuma popunjavaju potrebnim državnim vrijednostima oni iste drže otvorenim i neotpornim na izazove kroz koje Bosna i Hercegovina prolazi. Zahvaljujući pojedinim visokim predstavnicima u OHR-a (Petrič i Ashdown) donesene su veoma bitne odluke u korist države. Nažalost, pojedini Aneksi tog sporazuma, kao što je Aneks 7, povratak izbjeglica, te Aneks 9, uspostavljanje ekonomskih i infrastrukturnih veza, nisu u potpunosti realizirani", istakao je Lazović.
Lazović je rekao da su etničke podjele u BiH još uvijek veoma izražene i da su one glavni pokretač političkih nesporazuma i nemogućnosti potpune afirmacije građanskih prava i sloboda.
"Činjenica je da je i dvadeset godina poslije svaki Bosanac i Hercegovac diskriminiran, samo na različitim teritorijama Bosne i Hercegovine. Pojedine političke partije pokušavaju na ovom Sporazumu vršiti etničku, teritorijalnu i političku homogenizaciju . Etnički naziv entiteta RS je diskriminatorski u odnosu na ustavno ravnopravne Bošnjake i Hrvate. Taj naziv asocira na svojinski odnos koji pripada samo jednom narodu, a što je suprotno i Ustavu RS i Ustavu BiH", kazao je Lazović.
On ističe da je Dejtonski mirovni sporazum po svom nazivu ograničenog vremenskog trajanja.
"U trenucima kada se dostigne i stabilizira mir neophodno je pristupiti njegovim izmjenama. To se prije svega odnosi na Ustav BiH. U procesu Evropskih integracija naša država sa ovakvim problematičnim ustavnim odredbama ne može biti ozbiljan aplikant. Dakle, izmjene sadašnjeg ili novi ustav Bosne i Hercegovine je neophodan za budućnost svih naroda i građana u BiH", dodaje Lazović.
Lazović je zaključio kako je jasno da se cijeli Sporazum ne može mijenjati, ali da se Aneks 4 (Ustav BiH) može i mora mijenjati.
"Bez promjene ili donošenja novog ustava BiH nema daljnjeg napretka. U suprotnom, ostat ćemo zaglavljeni u glibu etničkih podjela, političkih nesporazuma, ekonomskog siromaštva, a put ka Evropi i njenim vrijednostima bit će zatvoren", rekao je Lazović.
Šta se krije iza propale organizacije samita u Neumu: Sumnjivi ugovori i odabir neadekvatne firme
