LGBTI osobe žrtve nasilja u BiH, država ne sankcioniše i ne sprečava diskriminaciju
Kao i prošle sedmice, i proteklih godinu i po izostale su reakcije nadležnih institucija na više od 25 slučajeva krivičnih djela počinjenih iz mržnje, motivisanih seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom, koliko ih je zabilježio Sarajevski otvoreni centar (SOC).
"Roditelji, sestre, braća i ostali članovi porodice su ove osobe zatvarali, prisiljavali na liječenje, izbacivali iz kuće te kontinuirano zlostavljali, prijetili im i napadali ih. Škole su također opasna mjesta za LGBTI osobe koje su izložene stalnim negativnim reakcijama svojih kolega i kolegica, uznemiravanju i nasilju. Veliki broj LGBTI osoba ucjenjivan je prisilnim autovanjem. Porastao je broj napada na javnim mjestima, kao i broj prijetnji i pozivanja na mržnju i nasilje prema LGBTI aktivistima", naveli su aktivisti SOC-a u pozivu na protestni marš 13. maja koji je na kraju otkazan jer Ministarstvo saobraćaja KS nije na vrijeme odobrilo blokadu rute kojom su se trebali kretati učesnici marša.
LGBTI osobe i aktivisti dosad su u BiH organizirali nekoliko protesta. U februaru ove godine četrdesetak građana protestovalo je ispred zgrade Ambasade Hrvatske BiH u Sarajevu kako bi dali podršku LGBTI osobama iz Hrvatske. U Sarajevu su održani i protesti podrške za poginule u pucnjavi u gej noćnom klubu u Orlandu te 17. maja prošle godine u ispred Parlamenta Federacije BiH.
Šta misle političari?
Brojne institucije i političari u BiH, zbog velikog prisustva homofobije u državi, izbjegavaju uopće pričati o pravima LGBTI populacije. Malo je onih koji će odreagovati na diskriminaciju i ranjivost LGBTI osoba u BiH.
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Maja Gasal-Vražalica smatra kako je BiH proteklih godina napravila veliki pomak u ostvarivanju ljudskih prava lezbijki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba u BiH.
"Zajednička komisija za ljudska prava otvorila je vrata i uspostavila komunikaciju s nevladinim sektorom koji zastupa ljudska i prava LGBTI populacije u BiH. Dosad nije bilo mogućnosti uopće razgovarati o toj temi", kaže Gasal-Vražalica.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije Zajednička komisija za ljudska prava BiH organizirala je 2015. godine, u saradnji sa SOC-om, tematsku sjednicu na kojoj su donesena dva ključna zaključka o položaju LGBTI populacije u BiH. Naime, Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH zadužena je da izradi specijalni izvještaj o stanju i položaju ljudskih prava LGBTI populacije u BiH, a Ministarstvo za ljudska prava BiH da izvrši izmjenu i dopunu Zakona o zabrani diskriminacije tako što će eksplicitno navesti kako je zabranjena diskriminacija i po osnovu seksualne orijentacije rodnog identiteta.
Zajednička komisija za ljudska prava i Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i ove godine su održali tematsku sjednicu povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije na kojoj su sagledali stanje i položaj u kojem se nalaze LGBTI osobe u BiH.
"Predstavnici nevladinih organizacija otišli su korak dalje. Uvođenje pojma seksualne orijentacije transrodnim i interseksualnim osobama u BiH daje mogućnost da se njihova prava u budućnosti eventualno unaprijede i u drugim zakonima kao što su zdravstvena zaštita i obrazovanje. Važno je napomenuti da je BiH prva država u Jugoistočnoj Evropi koja je napravila takav pomak", kazala nam je Gasal-Vražalica.
Ona je nekoliko puta izjavljivala kako lično podržava legalizaciju istospolnih brakova jer, kako ističe, ne može se poreći kako u BiH postoje građani i građanke koji žive ili bi živjeli takav život. Međutim, prema njenom mišljenju, naša zemlja nema dovoljno ruku, senzibiliteta i saglasnosti da taj zakon provede, što dodatno otežava činjenica da ulazimo u predizbornu godinu.
"Bez obzira na situaciju u kojoj se nalazimo, ljudi moraju znati šta za LGBTI populaciju znači usvajanje zakona o istospolnim zajednicama. Naprimjer, kada odemo u posjetu bračnom ili vanbračnom partneru možemo dobiti informacije o zdravstvenom stanju našeg partnera, dok LGBTI osobe ne mogu dobiti takve informacije od ljekara. Ne mogu biti jedan drugom sudužnici ili jedna drugoj sudužnica u podizanju kredita. Ne mogu biti jedno preko drugog osigurani. Kada bi postojala interdisciplinarna ili intersektorska zainteresiranost u BiH da se to javnosti obrazloži i da se kontinuirano nešto čini po tom pitanju, ljudi bi shvatili kako to nije nešto abnormalno", istakla je Gasal-Vražalica.
S druge strane, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović istaknuo je za Klix.ba kako nije pristalica istospolnih brakova i popularizacije LGBTI populacije.
"LGBTI osobe imaju svoj osjećaj koji trebaju izraziti na način na koji oni to žele. Njima to niko ne može osporiti. Međutim, smatram kako ne treba davati toliko veliki značaj politizaciji ili popularizaciji LGBTI populacije jer to može dovesti do različitih shvatanja i prihvatanja onog što je ipak svojstveno samo LGBTI osobama", kazao nam je Borenović.
Kada je riječ o protestu LGBTI osoba i aktivista, Gasal-Vražalica i lider Naše stranke Predrag Kojović kazali su nam da podržavaju svako demokratsko okupljanje na ulicama. Lider PDP-a ne podržava izlazak na ulice LGBTI osoba jer, kako kaže, protiv je dizanja velikih tenzija.
"Skoro svake sedmice ulica u kojoj se nalazi Federalna vlada je blokirana nekim protestima. Pravo na okupljanje i slobodu iskazivanja svojih stavova, uključujući i iskazivanje nezadovoljstva, dio su neotuđivih ljudskih i građanskih prava svakog čovjeka i mi ćemo uvijek braniti ta prava bez obzira na to o kome se radi", naglasio je Kojović.
Prema njegovom mišljenju, i pored velikih napora nevladinog sektora, LGBTI osobe su u najnezavidnijem položaju u BiH.
"Političke partije koje se na vlasti održavaju interesnom simbiozom s vjerskim organizacijama ustručavaju se baviti problemima LGBTI populacije, a ni generalni odnos društva prema toj grupaciji, odnosno, rigidno konzervativni javni moral im ne pomaže", rekao je Kojović za Klix.ba.
Predsjednik Naše stranke ističe kako BiH nije spremna podržati legalizaciju istospolnih brakova.
"Pitanja o pravima LGBTI osoba i druga slična pitanja će, nadam se, javnosti razotkriti da Izetbegović, Čović, Dodik i drugi samo pričaju o EU, ali nemaju namjeru da zaista BiH vode u uniju zasnovanu na principu vladavine zakona. Nakon svakog malog koraka koji učine prema EU, pritisnuti finansijskim potrebama, upali se znak upozorenja na kojem piše 'Senader'", smatra Kojović.
Povreda prava garantovanih Ustavom BiH
Pitali smo Vladanu Vasić, pravnicu i rukovoditeljicu zagovaranja u Sarajevskom otvorenom centru, koja elementarna prava garantovana Ustavom BiH ne mogu ostvariti LGBTI osobe u BiH. Odgovorila nam je kako su to, prije svega, pravo na porodični i privatni život, kako u kontekstu istospolnih zajednica, tako i u kontekstu brze i jednostavne promjene spola i priznavanja prava osobe na samoodređenje u kontekstu spola i roda.
"Pravo na tjelesni integritet im se također krši, pogotovo kada govorimo o interspolnim i transrodnim osobama i primoravanju osoba na bolne i komplikovane medicinske zahvate da bi se 'uklopili' u muški ili ženski spol", pojasnila nam je Vasić.
Iako su pojedini bh. političari počeli iznositi svoja mišljenja o LGBTI populaciji, lideri države uglavnom šute, a lezbijke, gej muškaraci, biseksualne, transrodne i interspolne osobe smatraju kako oni moraju uvijek stajati iza Zakona koji ih štiti od diskriminacije i nasilja, a ne samo onda kada im trebaju novi politički poeni.
