Logoraši obilježili godišnjicu presude tzv. Herceg-Bosni: Ciljevi UZP-a živi i danas

Jedan od uvodničara, novinar i publicista Faruk Vele, kaže kako nažalost godinu nakon presude u slučaju Prlić i ostali ne vidimo katarzu niti spremnost da se činjenice teške prošlosti i užasa nastalog stvaranjem tzv. HZHB, a koje je utvrdio međunarodni tribunal, prosto, prihvate.

"Štaviše, vidimo nastojanja Hrvatske da internacionalizira pitanje BiH i da se krajnje drsko, s najviših nivoa vlasti, upliće u bh. pitanja. Posebno mjesto u svemu tome ima politika HDZ-a koja prijeti blokadama i stavlja se u poziciju agenta susjedne države. Krajnji cilj tih nastojanja jeste da se ratne intencije ostvaruju u miru, gdje se upće ne računa na državu BiH. To govori da su etnonacionalistički i velikodržavni koncepti živi i mi vidimo jedan krajnje opasni nacionalizam. Nažalost bh. država nije prepoznala važnost presude u slucaju Prlić, te umjesto da se pred međunarodnom javnošću postavi pitanje izvinjenja i obeštećenja, država mora da se brani od nartaja Zagreba, jednako kao i, nažalost, i Beograda. Gledamo, bojim se, reprizu devedesetih za koju smo vjerovali da je prošlost", kazao je Vele.

Emir Hajdarović iz Udruženja logoraša Mostara kaže kako ova populacija koja danas nema nikakva prava vidi da se u državi dešava nešto ružno, a da nema istovremeno adekvatne reakcije od bilo kojeg političkog subjekta u BiH.

"Svi čekaju formiranje vlasti i zaziru od jasnih izjava i kvalifikacije određenih aktivnosti iz određenih centara moći, od oba susjeda. Oni otvoreno agituju na BiH. Ovo je jedan od bitnih momenata u kojim se treba skrenuti pažnja da smo na udaru i Hrvatske i Srbije. Osjetili smo sve negativnosti na svojoj koži. Definitivno je vrijeme da se počne drugačije razmišljati", naglasio je Hajdarović.

Slaven Kovačević, uvodničar na večerašnjoj tribini i savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, smatra da se od diplomatske agresije susjeda BiH može odbraniti samo konzistentnom vanjskom politikom.

"Ona mora pred institucijama EU i NATO-a ukazati da se radi o miješanju u unutrašnja pitanja BiH i da to po međunarodnom pravu ne može biti prihvaćeno. Drugi način je strategija u vanjskoj politici koja će promivisati naše vanjskopolitičke ciljeve, a ne da institucije ove zemlje budu u funkciji vanjskopolitičkih ciljeva susjednih zemalja. Nadam se da će novi sastav Predsjedništva koje je nosilac vanjske politike, imati strateški pristup tom dijelu koje se zove vanjska politika, jer dosad mi se čini da je ona bila prepuštena ad hok odlučivanju pojedinih članova Predsjedništva", izjavio je.