Mandić i (ne)rad nadležne inspekcije: Ko je kriv za urušavanje nacionalnog spomenika u centru Sarajeva
Jučer se u ulici Hiseta urušio veći dio zgrade koja se nalazi u blizini koja je i do sada predstavljala opasnost za prolaznike, odnosno građane i turiste koji posjećuju glavni grad BiH.
S obzirom na stanje te zgrade kao nacionalnog spomenika još 2020. godine su utvrđene hitne mjere zaštite unutar odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u vezi sa graditeljskom cjelinom "Električna centrala na Hisetima (Marijin-Dvor) u Sarajevu", među kojima je i izrada Elaborata o statičko- konstruktivnoj stabilnosti nacionalnih spomenika nakon kojeg je potrebno uraditi projekat hitnih intervencija.
Specifično je navedeno da hitne intervencije za cilj imaju osigurati sigurnost prolaznika.
U svrhu zaštite nacionalnih spomenika dozvoljeno je takve objekte sanirati, konzervirati i restaurirati, ali se to nije dogodilo te se čini kako se u BiH umjesto rada na obnovi historijskih i nacionalnih spomenika, samo čeka da oni na neki način nestanu, posebno kako bi se atraktivne lokacije izmjenama regulacionih planova mogle prodati investitorima.
Zgrada u ulici Hiseta se nalazi u Općini Centar, a iako je načelnik te općine Srđan Mandić krivicu za urušavanje zgrade pokušao prebaciti na Komsiju za zaštitu nacionalnih spomenika BiH i Grad Sarajevo, sam je posjedovao niz mogućnosti djelovanja u ovom konkretnom slučaju.
Mandić je obavijestio javnost da je nakon urušavanja dijela stare centrale odmah na lice mjesta otišao sa općinskom inspektoricom te da su poduzete dodatne mjere zaštite.
Naveo je i da je općina dvije godine apelovala na Gradsku upravu da pokrenu pitanje izrade Regulacionog plana kvadranta B.
Načelnik neosnovano tvrdi da zgrada, uprkos činjenici da je nacionalni spomenik i ugrožava živote ljudi "ne smije biti taknuta".
Mandić čak tvrdi da je objekat "ruglo" koje treba ukloniti jer on uprkos odluci Komsije za zaštitu nacionalnih spomenika tvrdi da se više ne radi o spomenicima kulture već spomenicima "25- godišnjeg planskog uništavanja Sarajeva".
Na takve tvrdnje mu je odgovorila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, ističući kako je Općina Centar mogla adekvatno konzervirati sada već urušeni objekat kako on ne bi bio opasan za ljude.
Sve zakonske mogućnosti
Općinska inspekcija ima svoje zakonom propisane nadležnosti, a ako ništa, u ovom slučaju je mogla obavijestiti Civilnu zaštitu da ogradi oronulu zgradu i osigura opasno područje.
Inspekcija je mogla izvršiti hitni inspekcijski nadzor jer je on u ovom slučaju od javnog interesa. Prema Mandićevom pisanju, on i inspektorica općine su takvo nešto uradili tek nakon što se zgrada već urušila.
Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo definira da su općinski inspektori dužni rješenjem narediti otklanjanje nedostataka na građevini ako oni mogu ugroziti život i zdravlje ljudi.
Član 152. tog zakona definira da je ako se utvrdi da građevina zbog fizičke dotrajalosti ili većih oštećenja ne može dalje da služi svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost za ljude, okolne objekte ili saobraćaj potrebno zvršiti uklanjanje građevine.
Budući da nije moguće ukloniti nacionalni spomenik, inspektor može donijeti određenu preventivnu mjeru kojom daje informacije i savjete te predlaže mjere otklanjanja uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica.
Bez obzira na to ko je šta mogao uraditi, ali nije, nevjerovatno je kako se u BiH umjesto donošenja konkretnih rješenja koja služe zaštiti ljudskih života, nadležni uglavnom bave prebacivanjem krivice za nerad jedni na druge time odugovlačeći procese sa samo njima poznatim ciljem.
