Vila, profesionalni političar i doskorašnji uposlenik Skupštine Grada Barcelone, se od prvih dana agresije na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu uključio u angažovanje ovog grada i Katalonije na veoma raznovrsnoj i konkretnoj pomoći.
Zajedno sa gradonačelnikom Barcelone Pasqualom Maragallom, Vila, je bio domaćin reprezentaciji BiH na Ljetnim olimpijskim igrama. Maragall je zajedno sa timom kojeg je vodio Manel Vila, sve vrijeme svog mandata iskazivao podršku građanima Sarajeva. Tako je na otvaranju Olimpijskih igara u Barceloni u julu 1992. u svom govoru koji je pratilo preko tri milijarde gledalaca, saopćio tragičnu situaciju u Sarajevu i uputio apel za pomoć građanima Sarajeva i Republici BiH.
Pomoć u odjeći, obući, hrani, lijekovima...
Važna je činjenica da je Manel Vila bio u delegaciji evropskih građana koja je posjetila Sarajevo polovinom 1993. kao znak solidarnosti sa građanima Sarajeva, kao simbolom borbe protiv nacionalizama koji su postali veoma agresivni i ratno huškački na kraju 20. stoljeća.
Vila je predvodio tim ljudi koji je radio permanentno da se pomogne Sarajevu i Republici BiH, moralno i materijalno. Veoma su zapaženi intervjui i članci u novinama El Pais, Periodico i nastupi na TV Španije, Katalonije koji su bili apel evropskim vladama i SAD-u za okončavanje rata u BiH i humanitarnu pomoć građanima Sarajeva i RBiH, a posebno djeci koja su bila najveća žrtva rata.
Značajna uloga i doprinos počasnog građanina Grada Sarajeva ogleda se u obezbjeđenju i dostavljanju Sarajevu i RBiH više od 1.500 tona razne materijalne pomoći (odjeće, obuće, hrane, lijekova i dr.) tokom rata, a kao kuriozitet i dopremanje satelitskog telefona (1994.) kojim je obezbjeđena veza sa Evropom i Amerikom u vrijeme totalne blokade Sarajeva.
Nevjerovatnu humanost prema građanima Sarajeva Vila je pokazao onog trenutka kad je u opkoljeni grad dopremao lijek koji je dobivao na recepte svog oca u Barceloni.
Domaćin bh. olimpijaca
Značajnu ulogu Vila je imao u organizaciji manifestacije protesta, poslije pada Srebrenice i genocida nad Bošnjacima, u Barceloni 21. jula 1995. godine, pred oko 20.000 građana tog grada.
"U više navrata, kao izvršni direktor 'Obrazovanje gradi BiH', zahvaljujući Manelu Vili bio sam na međunarodnim konferencijama i seminarima u Barceloni na kojima sam govorio o odbrani Sarajeva, odgovornosti međunarodne zajednice za stradanje nedužnih građana i najviše o problemima obrazovanja. Saradnja Udruženja je intenzivna i zadnjih godina jer je i lični i profesionalni interes da obrazovanje treba da bude u temeljima razvoja BiH kao uslova Evropske integracije", navodi Jovan Divjak.
Njegov životni moto je "Sarajevo, to je moj grad". Da i dalje želi pomagati u daljem društvenom, privrednom, obrazovnom i kulturnom razvoju vidi se iz odluke Manela Vile da osnuje 2013. godine Fondaciju Distrikt 11 - grad - gradu.
Fondaciju je osnovao sa ciljem da podsjeti i obnovi iskustvo iz solidarnosti kooperacije prevazilaženja prepreka građana u konfliktima. Da se obnovi memorija 20 godina odnosa sa Balkanom, između Katalonije i BiH, između gradova Barcelona i Sarajevo, da se izbjegne gubitak svega što se radilo i da se učimo iz prethodnih iskustava.
"Stajati zajedno protiv nepravde i terora"
Vila je veći dio svog dvadesetogodišnjeg angažiranja u Sarajevu i BiH posvetio djeci i obrazovanju mladih i obnovi grada.
"Zvanje počasnog građanina Grada Sarajeva gospodinu Manelu Vili je adekvatna zahvalnost i priznanje za njegov doprinos opstanku i obnovi Grada i njegovoj međunarodnoj afirmaciji kao društvene zajednice građana različitih nacionalnosti i religije, planetarno poznatog po jedinstvu u različitosti i dokazanom primjeru poštivanja Deklaracije o ljudskim pravima", navodi Divjak.
Osnovni motiv svih dobrih ljudi iz Barcelone je bio solidarnost da zajedno stojimo protiv nepravde i terora, a dolazili su i sa dodatnim razlogom, da nešto doprinesu, da izgrade, da podrže, da pomognu, da finansiraju.
"Ako smo kao građani Sarajeva, odlučili da tu ostanemo, to je bila i naša obaveza da ne napustimo grad kada smo samo mi, njegovi građani mogli da ga odbranimo u opsadi (uz vojni, bio je to civilni pokret otpora). Ali, taj civilni pokret otpora ne bi bio vidljiv ni moguć, da nisu dolazili ti prekrasni veliki ljudi iz raznih krajeva svijeta da bi po povratku u svoje bezbjedne gradove objasnili šta se događa 'tamo na kraju svijeta'", navode iz FAMA-e.
"Onako kako ja razumijem titulu 'počasni građanin Sarajeva' je da i grad i ta osoba žele da njihova 'tajna veza' postane vidljiva. Možda bi grad Sarajevo trebalo da napravi jedan mali grad 'počasnih građana', ljudi koji su mu tako nesebično pomagali, a grad ima samo ovo da im da. A to 'samo' za njih bi sigurno bilo mnogo", navodi Suada Kapić, direktorica FAMA International.
Vilu su za počasnog građanina Sarajeva predložili Udruženje "Obrazovanje gradi BiH" zajedno sa Fondacijom lokalne demokratije, Općinom Novi Grad i Konzorcijem FAMA projekta.
Trumpov zet korak bliže gradnji stambeno-poslovnog kompleksa u centru Beograda
Ovo je dron koji najavljuje Helez za koji kaže da BiH parira susjedima u naoružanju
