Marko Attila Hoare: Rizik od sukoba u BiH veći nego '90-ih, Zapadu je lakše čekati da izbije kriza
Attila je govorio o rizicima novih sukoba koji su danas veći nego 90-tih godina, slabljenju države BIH, destabilizaciji Balkana, prijetnjama evropskom miru i preventivnim mjerama koje treba poduzeti.
"Gdje su god države slabe i nesposobne da kontrolišu svoje granice i teritorije to rezultira miješanjem susjeda u njihove unutrašnje stvari. To je bio slučaj sa Kiprom 70-tih godina, republikama bivše Jugoslavije 90-ih godina i republikama bivšeg Sovjetskog Saveza od 90-ih godina do danas, Ukrajinom, Gruzijom itd. Slaba Bosna dopušta Srbiji i Hrvatskoj da se miješaju u njene unutrašnje stvari i ovo stvara sukobe i rizikuje rat. Danas su rizici od ovakvog sukoba u Bosni veći nego devedesetih godina, kada je Rusija imala umjereniji režim pod vodstvom Borisa Jelcina, koji je težio prijateljstvu sa zapadom. Danas Rusija pod Putinom aktivno traži konfrontaciju sa Zapadom, aktivno podržava Vučića i Dodika. Uplitanje Srbije u Bosnu je dio ruske politike destabilizacije Balkana, ova politika uključuje destabilizaciju Crne Gore i Makedonije, prijetnje Kosovu i držanje u međunarodnoj izolaciji", ističe britanski historičar.
On naglašava da je za stabilnost u Evropi potrebno da svaka nezavisna država bude jaka i sposobna da kontroliše svoj teritorij i da se odupre agresiji.
"Ovo se odnosi na BiH, Kosovo, Crnu Goru, Moldaviju, Ukrajinu, Gruziju, međutim problem jeste što je Bosna pod Dejtonskim ustavnim sistemom koji sprečava funkcioniranje države. Dakle, imamo paradoks da Zapad podržava ustavni sistem koji omogućava neprijateljima Zapada da destabiliziraju i prijete ratom. Dejtonski sistem uspostavila je Klintonova administracija 1995. godine kojoj je bilo samo stalo da zaustavi rat u Bosni po svaku cijenu. 95 godine izgubljena je prilika da se porazi srpska vojska i ukine RS, ali sada imamo novu priliku. Dodikova odluka da povuče RS iz države, iz institucija BIH predstavlja odbacivanje Dejtonskog sporazuma. Zapadna alijansa treba poduzeti mjere za promjenom ustavnog sistema u Bosni, zapadne sile bi trebale poraditi sa dva probosanska člana Predsjedništva na novom ustavnom sistemu sa jakom centralnom vladom i bez nacionalnog veta. Time bi se stvorila jaka bosanska država koja bi djelovala kao stub stabilnosti umjesto nestabilnosti na Balkanu", smatra Attila.
Britanski historičar međutim ističe da je problem u tome što zapadne sile, uključujući i SAD, nemaju apetite da poduzimaju takve misije, dok RS ima prijatelje u zapadnom savezu kao što su Mađarska, Hrvatska Slovenija.
"Dakle, zapadnim silama je lakše da sačekaju da izbije nova kriza i onda da reaguju umjesto da poduzimaju preventivne mjere. Ali čekati da kriza izbije prije nego što se reaguje je opasna politika ili da kažemo nepolitika. Kada Putin aktivno planira destabilizaciju Evrope postoji opasnost, a sve dok Putin uočava slabost Zapada on će jače podsticati svoju agresivnu politiku, rizikujući time rat. Ovo podsjeća na Evropu kada je Hitler bio svjedok slabosti Zapada. Putin voli slabe države i krize, to mu omogućava da manipuliše njima kako bi povećao svoj utjecaj. Svijet jakih i stabilnih demokratskih država je onaj u kojem on ne bi imao posla. Malo truda da se obnovi jaka država moglo bi smanjiti rizik od rata ne samo na Balkanu već i općenito u Evropi, a Putinu bi poslali snažan signal da se njegova agresija neće tolerisati", poručio je prof. dr. Marko Attila Hoare.
Livaković se nada da Džeko neće ostvariti transfer koji se dugo spominje: Zadovoljstvo je imati ga
