Medijski odgoj u školama: Korak neophodan za adekvatnu edukaciju mladih
Manipulaciji medijskog sadržaja podložni su svi, niko nije pošteđen. Uočena je u štampi, radiju, televiziji i u online medijima u kojima je manipulacija najzastupljenija zbog brzine kojom se informacije prenose, pri čemu one često prestaju biti provjerene i provjerljive.
Suprotno tome je medijski odgoj kojim se pospješuju medijske i informacijske vještine. Ova dva oprečna stajališta svojom prirodom upućuju na potrebu formiranja medijski obrazovanih pojedinaca.
Roditelji više nisu jedini odgajatelji svojoj djeci. Mediji u savremenom društvu imaju vodeću ulogu u odgoju, ali i u manipuliranju, kojoj su najviše podložne mlađe generacije, pa uglavnom nesvjesni utjecaja, prihvataju stil i vrijednosti života kakav ispraćaju u medijima.
Nije manje česta ni situacija u kojima medijske priče obmanjuju i odrasle, no problem postaje posebno vidljiv onda kada se obrati pažnja na to da su upravo djeca najosjetljivija kategorija medijskih korisnika. Međutim, ne možemo ih izolovati od medijskih sadržaja, ali ih možemo zaštititi od onih neprimjerenih.
Djeca i mladi su svakodnevno izloženi nasilnim scenama, govorima mržnje, etički upitnim videoklipovima i porukama svakojakih youtubera i samoprozvanih influensera, što zahtjeva adekvatnu reakciju, odnosno adekvatnu zaštitu, a upravo bi medijski odgoj još u predškolskom uzrastu, pa dalje u osnovnim i srednjim školama bio najbolja zaštita za djecu.
Shodno navedenom, u obrazovne institucije i u Bosni i Hercegovini je nužno implementirati nastavni predmet koji će ići u korak s vremenom, s novim izazovima tehnologije i novim trendovima.
Dakako, medijski odgoj bi bio prva komponenta koju obrazovni segment ne smije zanemariti, a onda je postepeno potrebno podsticati zastupljenost medijske i informacijske pismenosti u već postojećim predmetima, sve dok se ne uključi kao zaseban predmet u obrazovni sistem Bosne Hercegovine.
Važno je to zbog medijskih sadržaja koji utječu na svijest i ponašanja mladih, nameću i formiraju njihove stavove, te ih sve više odvraćaju od kritičkog i logičkog razmišljanja, kao i donošenja racionalnih odluka. Takav razvoj situacije zahtjeva osposobljavanje mladih za kritičku analizu medijskog sadržaja kroz medijski odgoj u obrazovnim institucijama čime bi se djeca podsticala na prosocijalna ponašanja.
Kritička analiza sadržaja zapravo znači promišljati mnogo šire i kompleksnije od tek sposobnosti zadovoljavanja informacijskih potreba. Stoga, medijski odgoj u obrazovnim institucijama treba posmatrati kao bazu i veliku predispoziciju za savladavanje medijske pismenosti, koju nazivaju abecedom 21. stoljeća.
Svakako, u ogromnom medijskom pejzažu ima mnogo toga u čemu se može uživati i što se može cijeniti, te samim tim biti veoma korisno. Djeca se zato trebaju kretati u medijskim platformama, ali je medijski odgoj taj kojim se može utjecati na izbjegavanje pogrešnih pravaca na tom putu, čime se stvara mogućnost za izbjeći imitiranje negativnih modela ponašanja.
Medijski odgoj je ključan u učenju mladih na koji način da interpretiraju poruke iz medija. Medijska obrazovnost u tome smislu bi značila dvije stvari - usvajanje znanja o različitim vrstama medija i učenje izgradnje osnova kritičkog mišljenja prema (nametnutim) temama iz medija.
