Osvrt na nacrt zakona
612

Melika Husić-Mehmedović nakon ostavke: Zapanjila me količina neprofesionalnosti i bahatosti

V. K.
Melika Husić-Mehmedović
Melika Husić-Mehmedović
Ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Melika Husić-Mehmedović podnijela je danas ostavku na ovu poziciju na sjednici Skupštine KS, a tokom trajanja sjednice obratila se javnosti te se osvrnula na period obnašanja ove funkcije.

Između ostalog, sada već bivša ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS prezentirala je i osvrt o kreiranju i sadržaju Nacrta o visokom obrazovanju KS koji je u posljednjih nekoliko dana izazvao burne reakcije akademske zajednice, političara, ali i studenata koji su bili nezadovoljni sadržajem ovog Nacrta.

"Tokom prethodnih nekoliko sedmica, zapanjila me je količina nepoznavanja materije, neprofesionalnosti, nekolegijalnosti, nespremnosti, konformizma, nerealne slike o sebi, a u nekim slučajevima grube bahatosti i ličnih uvredljivih napada. Mnoge neistine su izrečene i napisane, ali ću ovaj put adresirati samo neke koje se tiču Nacrta Zakona a koje su okupirale javni prostor", rekla je Mehmedović.

O radu Komisije

Između ostalog, Husić-Mehmedović se osvrnula i na kritike koje su posljednjih nekoliko dana odnosile na rad Komisije koja je radila na izradi ovog zakona, a za koju se tvrdilo da posao ne obavlja transparentno.

"(Ne)transparentan rad Komisije je najblaže rečeno, netačna konstatacija iznesena sa malicioznim predumišljajem. Ministar ima puno zakonom predviđeno pravo da donese nacrt zakona u proceduru. To može uraditi bez ikakve komisije, česta praksa je komisija od par članova, a ova Komisija je brojala čak 25 članova. Imenovala ju je Vlada KS. Ministrica nije bila član Komisije i nije intervenisala samoinicijativno nigdje u tekstu. Sve pristigle komentare je Komisija (ne Ministrica) pregledala i očitovala se o njima. Nakon toga je Nacrt jednoglasno usvojen od Vlade KS i upućen ka Skupštini", rekla je Husić-Mehmedović.

Položaj Univerziteta u Sarajevu

Istakla je da je insinuacija da predloženi Nacrt dovodi Univerzitet u Sarajevu u nepovoljan položaj je namjerno izvrtanje činjenica.

"Jedan od osnovnih ciljeva tokom izrade Nacrta je bio zaštititi Univerzitet u Sarajevu kao apsolutno najznačajniju instituciju visokog obrazovanja u Kantonu, ali i u BiH, omogućiti veću autonomiju te smanjiti prenormiranost koja je vodila ka povećanim inspekcijskim nadzorima na UNSA. Radi ilustracije, u izvještaju Kantonalne uprave za inspekcijske poslove prosvjetna inspekcija je u 2020. godini izvršila 505 nadzora na VŠU. Od toga 1 na SSST-u, 1 na IBU i 503 na UNSA", poručila je ministrica te je rekla kako su sve sive zone Nacrtom zakona u potpunosti uklonjene.

Dijelovi trenutnog zakona i Nacrta zakona
Dijelovi trenutnog zakona i Nacrta zakona

"Što se tiče insinuacija oko favoriziranja privatnih univerziteta, to je apsolutna laž koja me lično čak i najviše pogodila kao nekog ko duboko vjeruje u javno školstvo i godinama gradi javno visoko obrazovanje", rekla je.

Dodatna finansijska opterećenja studenata

Kada je riječ o dodatnom finansijskom opterećenju studenata o kojem je također bilo riječi u posljednjim danima, ministrica je rekla kako su tvrdnje o povećanju školarina neistinite.

"Školarina se nije i neće povećati. Broj studenata oslobođenih troškova studiranja se nije i neće smanjiti (trenutno se stipendira oko 54 posto studenata, moja namjera je bila da to podignemo na bar 60 posto) Nejasno je kako se iz toga izvede zaključak da će studenti biti finansijski oštećeni? Namjera je bila da se pravednije uredi pitanje ko to ima pravo na oslobađanje od troškova studiranja, a ko ne. Više puta sam pozvala i javnost i akademsku zajednicu i studente da tokom javne rasprave ponude bolje rješenje od predloženog prosjeka ocjena za pravedniju raspodjelu oslobađanja od školarina. Ali za konstruktivan dijalog potreban je partner spreman na dijalog, prijedloge i unapređenja", navela je.

Nastavnici ne bi bili diskriminirani

Na kraju, bivša ministrica poručila je kako nastavnici i profesori na UNSA-i ne bi bili diskriminirani kod napredovanja u viša zvanja u odnosu na univerzitete u Tuzli i Zenici.

"Poređenja radi, ukupni broj objavljenih članaka u jednoj od međunarodnih citatnih baza Scopus na Univerzitetu u Novom Sadu za 2020. godinu je 1.774, Univerzitetu u Rijeci 746, a Univerzitetu u Sarajevu 621 (o onim vodećim u susjednim zemljama nećemo ni govoriti). KS finansira UNSA sa 120 miliona KM godišnje, a svo akademsko osoblje prima pola svoje plate za naučno-istraživački rad. Iz budžeta se godišnje izdvaja oko 500.000 KM za pretplatu na baze podataka samo i isključivo za UNSA. Prema tome, naš naučni doprinos mora biti veći. Specifičnost pojedinih naučnih grana se treba uzeti u obzir, što je i planirano u podzakonskom aktu koji bi uslijedio i eksplicitno navedeno u članu 117. Nacrta", objasnila je Husić-Mehmedović.

Ističe da se od nastavnika ne traži da objavljuju sve svoje radove isključivo na engleskom jeziku, ne navode se kvartili, niti obavezni faktor utjecaja časopisa.

Dijelovi trenutnog zakona i Nacrta zakona
Dijelovi trenutnog zakona i Nacrta zakona

"Naši nastavnici imaju obavezu prema društvu da unaprijede svoje istraživačke rezultate i da naše univerzitete učine vidljivijim na svjetskim rang listama. Dok se u našim akademskim krugovima pita 'što će nama Šangajska lista, zar trebamo privlačiti kineske studente?', naši susjedi uveliko je osvajaju, više na Shanghai Ranking's Academic Ranking of World Universities. Radi pojašnjenja, to je jedina zvanična rang lista svjetskih univerziteta od 1.000 najboljih, nijedan univerzitet i BiH nije se još nikada tu našao. Također, za više informacija o referencama akademskog osoblja, treba samo provjeriti njihovu citiranost na najprostijem Google Scholar pretraživaču. Tako se može uvjeriti da veoma glasni kritičari ovih rješenja imaju tek nekoliko citata, neko 6, neko 8, neko 20 i tako dalje, dodat ću za razliku od članova Komisije koja je pisala Nacrt", pojasnila je bivša ministrica i zaključila.

"Da zaključim, odlazim sa ovog mjesta nakon obezbjeđenog najvećeg ikada izdvajanja za budžeta KS od 3 miliona KM za nauku, nakon najveće podrške studentima u pandemiji sa izdvajanjem od 1,5 miliona KM u korona zakonu, nakon očuvanog budžeta UNSA od 120 miliona, te ostavljam spreman nacrt Zakona koji je austrijski ekspert za visoko obrazovanja i autor većine evropskih zakona ocijenio kao perspektivan, razvojni i evropski. Zakon je sada u proceduri i kakva god njegova budućnost bude, ja sam ispunila jedan od zahtjeva skupštinske većine. Odlazim mirna i zadovoljna postignutim. Svima nama želim sreću u procesima koji slijede", zaključila je Melika Husić-Mehmedović.