"Ono što me posebno zabrinjava kako i šta poslije presude. Da li ćemo to sve zaboravit za dva dana ili ćemo dokaze u presudi počet izučavati", kazao je.
Istakao je da se ne smije dopustiti da se ponovo formira komisija koja će djelovati prema željama onih koji su počinili genocid.
Mešković je, također, potcrtao da građani BiH moraju početi njegovati kulturu sjećanja te da političari moraju raditi na stvaranju boljih uslova za priznavanje žrtava torture.
Haški sud će u srijedu, 20. marta, izreći konačnu presudu Radovanu Karadžiću na osnovu žalbi tužilaca – koji su tražili da bivši predsjednik Republike Srpske (RS) bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine i osuđen na doživotni zatvor – i odbrane, koja je tražila oslobađanje po svim tačkama.
Punih deset i po godina od njegovog hapšenja u Beogradu, Radovanu Karadžiću bit će izrečena konačna presuda za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u periodu između 1992. i 1995. godine.
Karadžić je u martu 2016. prvostepenom presudom osuđen na 40 godina zatvora, nakon što je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Presudom je oslobođen krivice za genocid u sedam bh. općina počinjen 1992. godine.
Vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) u Haagu će se pri donošenju konačne presude kretati isključivo u okvirima žalbi tima tužilaca i Karadžićeve odbrane.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
