Milenko Krsmanović planirao ubistvo advokata Muhidina Kape kako ne bi svjedočio protiv njega
Naime, Kapo, koji je u to vrijeme bio jedini advokat na području Rogatice, bio je svjedok događaja koji se na teret stavljaju Krsmanoviću, a provjerom smo saznali kako je upravo on, od još uvijek nepoznatih osoba, tražio da likvidiraju Kapu kako ne bi došao na suđenje koje se vodi protiv njega.
No, Tužilaštvo BiH je u saradnji sa Operativnim timom Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo i SIPA-om provelo akciju kojom je rasvijetljeno i spriječeno teško krivično djelo - planirano ubistvo poznatog advokata, važnog svjedoka u predmetu za ratne zločine na području Rogatice.
Inače, tužilac Posebnog odjela za ratne zločine u februaru ove godine podigao je optužnicu protiv Milenka Krsmanovića zvanog Kršo (1957), rođenog u mjestu Bijele Vode u općini Sokolac.
Zarobljavanje civila
On se tereti da je za vrijeme rata u BiH i oružanog sukoba između VRS i Armije BiH, u mjesecu julu 1992. godine, kao pripadnik milicije MUP-a RS, SJB Sokolac, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Optuženi se tereti da je 07. jula 1992. godine, u rejonu sela Pedište, općina Sokolac, došao sa još jednim pripadnikom VRS, naoružan i u uniformi, do mjesta gdje je bio zarobljen civil bošnjačke nacionalnosti sa područja Rogatice, koji se zbog straha za svoj život pokušavao prebaciti na teritoriju pod kontrolom Armije BiH.
Nakon toga, optuženi je zajedno sa navedenim pripadnikom VRS, opljačkao civila, te ga uz nanošenje tjelesnih povreda vozilom odvezao prema SJB Sokolac. Zarobljenika su sve vrijeme tukli i nanosili mu povrede, da bi na jednom mjestu žrtvu izveli sa namjerom da ga ubiju, od čega su odustali, a što je izazvalo teške tjelesne i duševne povrede navedenom civilu.
Predmet prebačen Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu.
Nakon toga, zarobljeni civil je predat strukturama policije, te prebačen u logor Rasadnik u Rogatici, gdje je zajedno sa drugim osobama bošnjačke nacionalnosti, trpio teške duševne i tjelesne povrede, koje su ostavile posljedice na njegovo zdravlje. Optuženi Krsmanović tereti se da je počinio kazneno djelo-ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. KZ BiH.
Krsmanović se po ovim tačkama optužnice 10. marta na Sudu BiH izjasnio da nije kriv a dan kasnije je Sud BiH u predmetu Milenko Krsmanović donio rješenje kojim se prihvata prijedlog Tužilaštva BiH, te se vođenje krivičnog postupka protiv optuženog Milenka Krsmanovića prenosi na mjesno nadležni Okružni sud u Istočnom Sarajevu.