Potvrdila je da su nove odredbe usklađene s direktivama Evropske unije, koje uključuju jaču superviziju banaka, sistem upravljanja rizicima, restrukturiranje banaka te druge odredbe u pogledu korporativnog upravljanja u bankama.
"Zakon je bio u pripremi gotovo dvije godine. Harmoniziran je s rješenjem u Republici Srpskoj, gdje se također kao i u Federaciji treba donijeti do 30. novembra. Nadam se da će Federalni parlament kao i Narodna skupština RS-a u prioritet svog rada staviti razmatranje novog zakona o bankama, što je jedna od ključnih obaveza iz Pisma namjere prema MMF-u", kaže Milićević.
Novine u zakonu ogledaju se, prije svega, u direktivama i prepoznavanju problematike sistemskih banaka.
"To su banke koje imaju veliki broj depozita i aktivu, odnosno vodeće banke po entitetima. Posebno se pojačava nadzor nad njihovim radom. U okviru Agencije za bankarstvo formiraju se posebni odjeli što znači da se poslovanje banaka prati preventivno, jer trenutni mehanizmi zaštite teško bi mogli ispratiti problematičnu banku koja bi bila likvidirana ili došla u stečaj", objasnila je Milićević.
Primjenom zakona o banaka, Milićević tvrdi, pojačale bi se kontrole za izvještajne periode, kao i za rezerve.
"Postavlja se i pitanje fondova za restrukturiranje problematičnih banaka, kao i pitanje koordinacije i istog pristupa metodologija kod supervizije banaka", dodala je ministrica.
Donošenje novog zakona o bankama uticalo bi na ispunjenje jednog od ključnih ciljeva novog aranžmana s MMF-om - očuvanje stabilnosti i daljnje jačanje bankarskog sektora kroz modernizaciju i usklađivanje u oblasti bankarske supervizije.
Pashinyanovo konačno "ne" Putinu: Armenija definitivno okreće leđa Kremlju
