Milijarder Mittal putem kćerke može upravljati GIKIL-om, Vlada TK ukazala na nezakonitosti
Odlukama na posljednjoj sjednici Skupštine društva cjelokupno upravljanje lukavačkom kompanijom dodijeljeno je britansko-indijskom suosnivaču GSHL-u, dok su predstavnici državnog kapitala praktično ostali bez učešća, zbog čega je, kako saznaje Klix.ba u toku priprema tužbe.
Imenovanje nove uprave uslijedilo je dva mjeseca nakon pompeznog hapšenja, a potom i puštanja na slobodu Pramoda Mittala, sada već bivšeg predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a te njegova dva saradnika Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya, uz plaćanje kaucije od skoro tri miliona KM i 21 milion maraka imovinsko-pravnog zahtjeva.
Nadzorni odbor na čelu sa Shristi Mittal i članovima Ivanom Vukšićem, Edinom Hodžićem, Ivanom Bunozom i Matom Pavkovićem izabran je na Sjednici skupštine GIKIL-a za koju postoji sumnja da nije sprovedena u skladu sa zakonom. Naime, sve članove Nadzornog odbora izabrao je GSHL Pramoda Mittala, osumnjičenog za višemilionski kriminal, dok su predstavnici državnog kapitala ostali bez učešća u upravljanju.
Pojašnjenja radi, GIKIL je formiran spajanjem Koksno-hemijskog kombinata (KHK) Lukavac i Global infrastructure Holdings Ltd, a nakon određenih izmjena ugovora kao suosnivač naveden je Global Steel Holdings Ltd (GSHL) registrovan u Indiji. Prema aktuelnom sudskom registru, GIKIL je 67 posto u vlasništvu države, a ostatak pripada GSHL-u nad kojim je, prema informacijama iz Tužilaštva TK, otvoren likvidacijski postupak.
Ovakav omjer godinama u praksi nije poštovan, jer GSHL prema obavezi nije uložio 46 miliona KM u GIKIL. Situaciju dodatno usložnjava činjenica da ugovorom većinska upravljačka prava nad GIKIL-om ima GSHL iako im je stvarni udio u ukupnom kapitalu svega 30 posto.
Skupština povjerilca KHK ranije je donijela odluku da kao predstavnici državnog kapitala u Nadzornom odboru GIKIL-a budu izabrani advokat Enver Arnautović i stečajni upravnik Hajrudin Kunalić, ali je GSHL iskoristio svoju većinu u Skupštini kompanije te je imenovao Ivanu Bunozu i Matu Pavkovića, ranije predstavnike KHK, koji su to prestali biti otvaranjem stečajnog postupka u KHK.
Na mjestu predstavnika GSHL-a našli su se Ivan Vukšić, Edin Hodžić i Shristi Mittal, a zbog novonastale situacije Kantonalna vlada stečajnom upravniku u KHK Hajrudinu Kunaliću uputila je zaključak da odmah zbog zaštite državne imovine koja spada u stečajnu masu uđe u posjed i njome upravlja. Vlada je preporučila da se od Kunalića, a u ime KHK u stečaju podnese tužba za pobijanje svih donesenih odluka Skupštine GIKIL-a te da sazove novu Skupštinu.
"Kako od dana otvaranja stečaja u KHK od 22. februara 2019. nije preduzeo efikasne mjere upravljanja udjelom KHK-a u GIKIL-u te da Vlada TK raspolaže saznanjima da je pokušaj da se to uradi putem Skupštine društva GIKIL-a od 23. septembra bio bezuspješan, Vlada traži od stečajnoj upravnika, kao i drugih organa stečajnog postupka nad firmom KHK, da hitno poduzmu efikasne mjere na preuzimanju upravljanja svojim udjelom u GIKIL-u. Preduzimanje mjera neophodno je kako bi se rad GIKIL-a doveo u zakonite okvire i to zakonitim izborom Skupštine i Nadzornog odbora koji će odražavati volju stvarnih i aktuelnih osnivača GIKIL-a", kaže ministar privrede TK Asmir Hasić.
On je naveo da Vlada TK u ovom trenutku nema nikakve zakonske poluge, već da je sve na stečajnom upravniku.
"Sve zakonske procedure ministarstvo je s timom advokata sagledalo i sugerisalo stečajnom upravniku koji se treba bolje aktivirati kada je riječ o zaštiti državnog kapitala i radnih mjesta. Skupština koja je održana 23. septembra je otišla u krivom smjeru, a osobe koje su predložene u Nadzorni odbor od državnog kapitala, odnosno povjerilaca nisu izabrani. Biranjem sasvim drugih osoba sam početak je bio nelegalan", naveo je Hasić.
Od stečajnog upravika Hajrudina Kunalića Klix.ba saznaje da je trenutno u toku priprema tužbe koja će biti dostavljena nadležnom sudu. Kako nam je kazao, tužba se kreira na osnovu zaključka Odbora povjerilaca u KHK po kojem je naloženo pokretanje sudskog postupka vezano za poništenje odluke Skupštine GIKIL-a.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
