Mještani Breške kod Tuzle čuvari su tradicije i gaje jedinstvenu ljepotu u vrijeme Uskrsa
Za vrijeme ovog velikog blagdana svi osjete mir i blagostanje, a veoma se raduju susretima sa svojim prijateljima i rodbinom koji žive izvan granica Bosne i Hercegovine.
Petar Grgić u Breškama je proveo cijeli svoj život, a ovaj dan je izuzetno bitan za njega i ostale članove porodice.
"Ovaj dan je poseban za cijele Breške, jer se svi okupljamo i dočekujemo uskrsnuće Isusa Krista. Imam izuzetno lijepu porodicu i sada su se svi ovdje okupili. Kćerka i sin su stigli sa svojom djecom i supružnicima iz Zagreba, a mi se trudimo na poseban način očuvati tradiciju obilježavanja blagdana", priča nam Grgić.
Našeg sagovornika smo zatekli u tradicionalnoj nošnji koju je naslijedio od svog oca. Ručno izvezeni odjevni predmeti za njega su od neprocjenjivog značaja, a kako nam je rekao, sve to će naslijediti njegovi unuci.
"Nekada ranije se drugačije ponašalo i oblačilo za vrijeme Uskrsa. Supruga i ja se odijevamo na isti način, uz naslijeđenu odjeću. Nove generacije su došle i one imaju svoje načine obilježavanja, međutim skupa sa svojim članovima porodice uspio sam zadržati ono iskonsko što Uskrs sa sobom nosi. Posebno me raduje što i moja djeca skupa sa svojim unucima žele to očuvati", naglašava Grgić.
Pripreme za Uskrs traju tokom cijele korizme, a posebno kroz Veliku nedjelju. Kaja Jukić u crkvu je na posvećenje nosila kobasice i slaninu, a na Veliki četvrtak i Veliki petak farbala je jaja.
"Ovo je najljepši period u godini, jer smo odrasli po tradiciji, tako smo učili i naše i od toga nećemo odustati. Suprug je otišao u mjesto Šabani kako bi podijelio djeci jaja, jer se oni njima najviše raduju. Ovaj naš običaj i nas starije veoma ispunjava", priča za Klix.ba Jukić koja je jutros prisustvovala i svečanoj misi u župnoj crkvi u Breškama.
Mještani na zajedničkom druženju
Breške su specifične i po druženjima koja se organiziraju svakog blagdana u dvorištu župne crkve, a tako je bilo i danas. Nakon svečane mise vjernici su prešli na otvoreno, a za sve prisutne mještanke su pripremile bogatu trpezu, uz neizostavna uskršnja jaja.
Kršćanski blagdani u ovom kraju ne mogu proći ni bez slastica. Osim tradicionalnih kolača koje pripremaju vrijedne ruke mještanki, mališani se najviše raduju šećernim slasticama koje je moguće pronaći u neposrednoj blizini župne crkve.
Njih je ove godine izradila Sabina Selimi koja nam kaže da su nastali po receptima starim više od 100 godina.
"Ciglice, svilene bombone i lizala od šećera, osim djeci zanimljiva su i starijima. Sve je pripremljeno po tradicionalnoj recepturi koju sam naslijedila od svekra. Oni su nastali od prirodnih sastojaka i posebnog su okusa na ovaj veliki dan", ističe Salimi.
Poseban ukras jedinstvena crkva
Breške kod Tuzle slove za jednu od najstarijih župa na prostoru Tuzlanskog kantona, a osnovana je 1823. godine. Ovo prigradsko mjesto satkano od mnoštva brežuljaka posebno krasi župna crkva koja je izgrađena 1854. godine kao posveta uznesenju blažene Djevice Marije.
"U crkvi se nalaze vrlo vrijedne umjetničke stvari, a polovinom '80-ih godina ona je renovirana. Akademskom kiparu Zdenku Grgiću iz Sarajeva dat je zadatak da u cijelosti obnovi unutrašnjost crkve. Također, on je u crkvu stavio i svoja umjetnička djela koja krase ovaj prostor. Ovdje je naknadno radio i zagrebački kipar Mile Blažević tako da je crkva u cijelosti kompletirana i slovi za jednu od najboljih po umjetničkoj vrijednosti u ovom kraju", kaže za Klix.ba župnik u crkvi u Breškama fra. Marko Antić.
On navodi da je najveća vrijednost Uskrsa predstavljena kroz činjenicu da vjernici dolaze do spoznaje da zlo nema svoj konačni završetak, jer na kraju dobro uvijek pobjeđuje.
"To nam pokazuje i Isus Krist svojim načinom života, smrću i konačno svojim uskrsnućem. Ako se čovjek opredijeli za zlo onda se ono samo umnožava. Ako nije spreman oprostiti, učiniti dobro drugome onda se zlo širi. A ako dobrotom odgovaramo na zlo, ono se umanjuje i na neki način uništava", potcrtava Antić.
Kada je riječ općenito o životu u Breškama, on je sličan kao i u svakom ostalom dijelu Bosne i Hercegovine. Mlađe generacije uglavnom odlaze iz ovog kraja zbog boljih prilika za zaposlenje, a ostaje starija populacija koja se tamo snašla na određene načine te sebi osigurala egzistenciju.
