Mještani Bune potpisuju peticiju i najavljuju tužbu protiv izgradnje hidroelektrana
Predstavnik lokalne zajednice Buna, Miroslav Barišić, je kazao kako je ovaj projekt nemoguće izvesti, jer će ugroziti živote mještana Bune, njihove domove i kompletnu eko zonu.
"Sve vrste riba su ugrožene, neće moći izlaziti u Bunu kako bi se mrijestile, jer će im se svi putevi prekinuti, a nama će podrumi i kuće plivati, tako da ćemo morati seliti odavde. Zbog toga ćemo se boriti svim silama protiv ovoga projekta. Počeli smo s potpisivanjem peticije, pa ćemo čak i tužbu uložiti protiv vlasti koje su izdale te dozvole, jer svi projekti su rađeni na lažni podacima iz nekih davnih vremena bez ikakvih ispitivanja i pitanja lokalnog stanovništva o tome projektu", pojasnio je Barišić.
Predsjednik Ekološke udruge Buna, Damir Brljević, koji se ekologijom bavi više od dva desetljeća, smatra da je graditi hidroelektranu u 21. stoljeću nedopustivo.
"To je starinski način crpljenja energije. Danas to više u Europi ne radi nitko", kazao je Brljević. Drugačije bi bilo, kaže on, da su provedena stručna istraživanja po kojima te MHE donose boljitak mjesta, a da ne narušavaju krajolik i ambijent.
"Sad je samo pitanje s kojom aparaturom i kako se može zaustaviti izgradnja MHE. Naša Buna je devastirana ima 20 godina i naši mještani više nikome ne vjeruju", poručio je Brljević.
Član koordinacijskog tijela iz Eko udruge Majski cvijet, Oliver Arapović, je nakon projekcije dokumentarnog filma o utjecaju takvih objekata na ekosistem, naglasio kako sve potvrđuje da bi izgradnja MHE značila neviđenu katastrofu za Bunu.
"Ovo je spomenik prirode FBIH zaštićen ranijom uredbom. Ovo je jedna od najljepših lokacija u Južnoj Europi. Stoga, vlasti i svi ovi ljudi moraju znati s čim se igraju. Ako strani stručnjaci govore da je to biser u koji se ne treba dirati, ne znam šta mi možemo još reći", poručio je Arapović.
Safeta Bačak, jedna je od najizloženijih mještanki, jer joj se obiteljski kamp i privatni kamp od kojeg žive, nalazi odmah pored rijeke.
"Potpisala sam peticiju i uradit ću šta god treba da se ovaj projekt ne realizira, jer, u protivnom, ja odavde moram ići", kazala je zabrinuta šezdesetogodišnja mještanka.
Podsjetimo, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je 2014. godine donijela odluku o davanju koncesija za korištenje voda rijeke Neretve za proizvodnju električne energije, izgradnjom objekta mini HE "Buna I" snage do 5 MW i mini HE "Buna II" snage do 5 MW.
Vrijednost projekta izgradnje dvije mini hidrocentrale na rijeci Neretvi u mjestu Buna pored Mostara iznosi 10 milijuna maraka. Vlada HNK-a je prije nešto više od godinu dana jednoglasno usvojila odluku o koncesiji poduzeću Hercegovina građenje zanatstvo d.o.o. Mostar koja je investitor projekta.
