Mladen Bosić: Dodik stoji iza ukidanja računa SDS-a, naši kandidati će biti na izbornim listama uprkos odluci CIK-a
Na početku razgovora komentarisao je činjenicu da su SDS-u, zbog sankcija iz SAD-a, ukinuti računi i tako efektivno onemogućen izlazak ove stranke na izbore.
"Veliki je znak pitanja šta se tu desilo. SDS-u su 2004. godine uvedene američke sankcije, pod optužbom za pomaganje skrivanja optuženih za ratne zločine. Te sankcije nisu imale ovakav nivo utjecaja, s obzirom na je SDS morao ugasiti sve račune u dogovoru sa tadašnjim vlastima i Amerikancima koji su to tolerisali, i ostati samo na jednom računu, kako bi sve bilo transparentno.", naveo je Bosić.
Drugi dio tih sankcija odnosio se na kupovine SDS-a van granica BiH. Stranka nije mogla kupiti ništa u inostranstvu, čak ni u Srbiji, ali se to jako lako zaobilazilo, tako što je neka firma kupovala kao posrednik, a stranka plaćala u BiH."
Kaže da je prekretnica bila uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i zabrane bankama da zadržavaju račune sankcionisanim osobama i subjektima. Uvjeren je da iza ukidanja računa SDS-u stoji upravo predsjednik RS-a, u koordinaciji sa SAD-om.
"Zašto su Amerikanci držali sankcije SDS-u na koje su svi zaboravili? Od 2004. je prošlo 20 godina, niko nije ni razmišljao o tim sankcijama. Zašto SDS nije bio skinut s liste, kada su svi optuženi za ratne zločine završili u Hagu?", pita Bosić.
Bosić je rekao da je, kada je bio predsjednik SDS, imao razgovore s Američkom ambasadom u BiH o potencijalnom ukidanju sankcija za ovu stranku. Ipak, kako naglašava, traženi su uslovi koje on nije želio da ispuni, citirajući potencijalne probleme za ovu partiju. Nije želio reći konkretno o kojim uslovima je bilo riječ na tim sastancima.
Smatra da je SDS u tom periodu bio izrazito dobra i konstruktivna opoziciona stranka koja je držala vlast u RS-u, te da je razlog za uvođenje sankcija davno prošao.
"Kada razgrnete cijelu situaciju, vidite da je to pomoć Miloradu Dodiku. Ukoliko zabranite glavnoj opozicionoj stranci, glavnom konkurentu SNSD-a, da izađe na izbore, vi ste direktno pomogli Dodiku", dodaje.
Dio odgovornosti pada i na Centralnu izbornu komisiju, smatra Bosić.
"Institucije RS i BiH su zadužene da osiguraju ravnopravnost svih stranaka i građana u Bosni i Hercegovini. CIK je po Ustavu zadužen da osigura ustavno pravo svih ljudi da se udružuju u stranke i da pod istim, ravnopravnim uslovima izađu na izbore. Umjesto da nađe rješenje da bi to osigurao, da SDS koji nije zabranjena stranka, izađe na izbore i omogući svojim glasačima da slobodno glasaju, oni su svojom odlukom već sada definisali izbore kao nelegitimne", smatra Bosić.
Na pitanje o tome da je među članovima CIK-a koji su glasali za odluku da se SDS-u odbije prijava za lokalne izbore nalazi i članica bliska bivšem predsjedniku stranke Mirku Šaroviću, Bosić kaže da ona nikada nije bila bliska stranci, već jednoj osobi iz stranke.
"Ona nikada nije bila članica stranke niti u jednom odboru stranke. Bila je članica kabineta Mirka Šarovića kada je on bio ministar spoljne trgovine BiH. Mislim da se članovi CIK-a moraju nekome dokazati. Ja nemam drugo objašnjenje", ističe Bosić.
Bosić kaže i da je dijelom odluka donesena zbog pritiska kojeg konstantno stavlja vladajuća koalicija na članove CIK-a. Zastupnik u PS BiH dalje smatra da je riječ o "dodvoravanju nekim osobama u vlasti", te da je konstantan pritisak vlasti u RS-u urodio plodom.
Također, rekao je i da ne zna da li će SDS kao takva izaći na izbore, ali da će kandidati ove stranke sigurno biti na izbornim listama. Insistira da stvaranje druge stranke nije rješenje problema.
Insistira i da ne očekuje pomoć drugih opozicionih stranaka u RS-u, imajući u vidu da, ako osnuje drugu stranku, SDS neće imati pravo učestvovati u biranju biračkih odbora.
"Pustite to, to ko su vam prijatelji, to je pitanje. Ako su u opoziciji, ne znači da su vam prijatelji. Mnogi u tuđoj nesreći vide svoju sreću. Gledaju i da, ako se raspadne SDS, uzmi dio kolača, odnosno glasačkog tijela. To nije moralno i ljudski, ali je prirodno", naglasio je on.
Nada se da će CIK odlučiti da je prethodnom odlukom ugrožena demokratija u BiH, te da će biti "dovoljno pameti" da se donese prava odluka.
"Ovo je direktna pomoć Miloradu Dodiku. Da vam neko ukine glavnog konkurenta, to ne možete platiti parama. Šta su radili svi ti akteri koji govore da su protiv politike koju vodi Dodik, to je drugo pitanje. Mnogo njih iz međunarodne zajednice je umiješano u ovu situaciju, na ovaj ili drugi način. Zašto OHR nije riješio ovaj problem?", pita Bosić.
Navodi da mu nema odgovor na pitanje zašto bi međunarodna zajednica na ovaj način pomagala Miloradu Dodiku. Bosić je također podijelio priču koja se desila prije jednog izbornog procesa, vezanu uz akcize na gorivo.
"Tada je Wigemark (Lars-Gunnar Wigemark, bivši ambasador EU u BiH, op.a.) nevjerovatnim žarom, neposredno prije izbora, lobirao da se uvedu akcize, čime bi se povećali budžetski prihodi i pomoći vlastima da izađu iz ekonomske krize prije izbora. Ja sam razgovarao s njim i upozorio ga da je to direktno miješanje u izbore. On mi je govorio da je to za razvoj putne infrastrukture u BiH a niko od nas ne vidi gdje su te pare završile. Kako se niko iz Evropske unije ne pita gdje su otišle te pare i gdje dalje završavaju? Jedini rezultat, pored visokih cijena goriva, je velika pomoć onima koji su u vlastima da riješe ekonomsku krizu", dodaje.
Za Milorada Dodika kaže da je "konzistetan u svojoj nedosljednosti", te da "igra istu igru" od 2006. godine.
"Dakle, korak naprijed, dva nazad. Zatim dva koraka naprijed, jedan nazad, i tako svi stojimo zaglavljeni u blatu. Parlament je u blokadi već godinama. Kažu da su napravili veliki uspjeh usvajanjem krnjih zakona koji, ustvari, tek treba da budu usvojeni, je poslužilo Evropskoj uniji da ne ostavi BiH izvan ove kompozicije koja bi trebala da vuče Zapadni Balkan u EU. Ovdje je jedina konstanta tapkanje u mjestu. Zaglavljeni smo, ništa ne ide naprijed, nazad je rat, koji se isto poteže kao pitanje, i mi živimo u tome već 20 godina. Ako već 10 ili 20 godina živite u nekom stanju, vi se na to priviknete. Vi naučite da živite u takvom okruženju i smatrate da je to normalno", naglašava Bosić.
Bosić je hvalio rad vlasti u kojima je sudjelovala njegova stranka, rekavši kako je princip razgovora o temama oko koje postoji koncezus djelovao od 2014. do 2016. godine. Smatra da se na ovim pitanjima dižu političke tenzije, kojima vlastodršci poput Dodika plaše narod i nastavljaju da pobjeđuju na izborima, te da se zbog toga ne rješavaju. Kao glavnu temu ove godine u BiH, barem politički, ističe Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, usvojenu u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
"To je dar za Milorada Dodika, kao što je 2016. godine bila odluka Ustavnog suda BiH pred izbore po apelaciji Bakira Izetbegovića o danu Republike Srpske, to jeste o neustavnosti ovog praznika. Dodik par dana prije izbora pravi referendum o danu RS-a i pobjeđuje u situaciji kada opozicija ima čistu situaciju za pobjedu. Analogija toga je ova priča o rezoluciji", naglasio je on.
Smatra da će najveći uspjesi karijera Zlatka Lagumdžije, ambasadora BiH pri UN-u, i Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH, biti usvajanje ove rezolucije, te da će to stvoriti drugu stranu koja će gledati svoj interes u tome.
Komentarisao je situaciju s listićem PDP-a za izbor delegata u Dom naroda PS BiH, kojeg je CIK priznao, zbog čega će vjerovatno doći do žrijeba za ovo mjesto u Klubu Srba.
"Mislim da vrlo brzo CIK mora organizovati žrijebanje, kada prođe proces oko žalbe SNSD-a. Ako žalba bude odbijena, ide se u proces žrijebanja između kandidata koji su imali isti broj glasova u Narodnoj skupštini RS. Na osnovu tog spornog listića je eliminisan kandidat PDP-a. Ako se žalba usvoji, to će trajati do kraja ovog mandata i više neće biti ni interesantno. Ovaj mandat Doma naroda traje još dvije godine, do sljedećih izbora, i ukoliko se žalba SNSD-a usvoji, pravne procedure će trajati dvije godine i više neće biti bitno", podcrtao je Bosić.
Optužio je SNSD da je "ucjenama, kupovinom i političkim igrama" dobio dva delegata više u Domu naroda nego što im to pripada rezultatima Općih izbora 2022. godine. Smatra da bi gubljenjem četvrtog delegata Dodik bio ozbiljno uzdrman i u trendu pada.
Bosić je komentarisao i nadolazeće lokalne izbore u Banjoj Luci, te je dao i svoje viđenje šansi opozicije u Republici Srpskoj.
"Ima problem u opoziciji oko nemogućnosti ujedinjavanja. Suviše je tu ličnih animoziteta i razlitih političkih viđenja. Mi i PDP se znamo dugo i jasno je koja je politička igra SDS-a, a koja PDP-a. Mi tu možemo funkcionisati. Međutim, nove političke stranke mnogo teže na tom polju funkcionišu. Priča sa Stanivukovićem, njegovom kandidaturom i kandidaturom Jelene Trivić nikako nije dobro za opoziciju. Mi u Banjoj Luci ne možemo napraviti zajedničku varijantu, i to je loše. To je, ipak, druga priča, priča o Drašku Stanivukoviću i njegovoj politici, i njegovim odnosima s Miloradom Dodikom. Ja mislim da Draško Stanivuković, ukoliko misli da dobije glasove onih ljudi koji ne odobravaju Dodikovu politiku, mora debelo da se potrudi ova četiri mjeseca da prikaže sebe da nije dio te politike", ističe on.
Za kraj je otkrio da se neće učlaniti u potencijalnu novu stranku "SDS-Volja naroda", ako se ugasi originalna stranka.
"Prije svega, ja to shvatam kao tehničku varijantu, a ne političku stranku. To je sredstvo za izlazak SDS-a iz ove situacije i traženje načina izlaska iz situacije gdje uslovi nisu ravnopravni. Ja bi tražio da se izbori, barem u RS, odlože jer ne postoje ravnopravni uslovi. Drugi politički faktori ne smatraju tako, i ja to prihvatam. Što se tiče učlanjivanja u novu stranku, u statutu SDS-a ima klauzula koja kaže da član ove stranke ne može biti član bilo koje druge."
Gostovanje Mladena Bosića u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem YouTube kanalu kao i na portalu Klix.ba
Također, nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.
Izdato narandžasto upozorenje za sutra: U nekim dijelovima se očekuje pola metra snijega
