Međutim, nije rijetka pojava da političari u Bosni i Hercegovini blokiraju građane na ovim platformama, bilo da je riječ o Facebooku ili X-u (bivši Twitter).
Imajući u vidu da su političari plaćeni novcem građana, postavlja se jednostavno pitanje: Imaju li pravo blokirati građane Bosne i Hercegovine na društvenim mrežama?
Kako za Klix.ba pojašnjava Davor Trlin, ekspert za ustavno pravo, Bosna i Hercegovina bi trebala pratiti stavove Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji se već očitovao u više slučajeva o statusu društvenih mreža u kontekstu slobode govora i izražavanja.
"Stava sam da je ESLJP već odredio internet kao javni prostor, te da se to može isčitati iz presuda Suda u predmetima “Delfi protiv Estonije” i “Times Newspapers protiv Ujedinjenog Kraljevstva”, koje potenciraju kapacitet i sposobnost interneta da se komunikacija izvede, te mogućnost razmjene velike količine informacija", objašnjava Trlin.
Dodaje da nema sumnje - internet je apsolutno javni prostor u Bosni i Hercegovini.
"Da je internet javni prostor ide u prilog tome da država odlučuje da li će stanovništvo imati pristup istom, odnosno njegovom pojedinim dijelovima ili će se ograničiti/zabraniti. Da kod nas postoji pristup internetu svakom fizičkom i pravnom licu evidentno je, pa je i to prilog tezi da je u Bosni i Hercegovini već sad internet javni prostor, bez nekog posebnog regulisanja u zakonima", rekao je profesor Trlin.
Mada, kako naglašava, ovo pitanje nije regulisano na pravilan način u našoj zemlji. Kao nedovoljno dobar primjer navodi Njemačku i predlaže jednostavno rješenje za ovo pitanje.
"Najbolje rješenje bi, po mom mišljenju, bilo donošenje Zakona o elektronskim medijima Bosne i Hercegovine, kojim bi se riješilo ovo pitanje. Smatram da njemački zakon NetzDG za govor mržnje na internetu nije rješenje, posebno zbog toga što je imao ograničen efekt i nije uspio suzbiti govor mržnje online", rekao je ekspert za ustavno pravo.
Na pitanje o tome da li se krši sloboda izražavanja građana BiH ako ih njihov izabrani predstavnik blokira na društvenim mrežama, Trlin kaže kako nema jasnog odgovora, barem ne trenutno.
"Kada gledamo ustavne odredbe, Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te praksu Evropskog suda za ljudska prava - da , jer građani imaju pravo na informaciju o aktivitetima političara (reaktivno i proaktivno). Ne, jer nema jasne i precizne odredbe u bosanskohercegovačkom pravnom sistemu za to. Eventualno, "nategnuto", to bi mogli biti propisi koji regulišu slobodan pristup informacijama", odgovara Trlin.
Naglašava jednu važnu stvar - način na koji političar koristi ovu platformu, te dodaje da neke stvari nisu pokrivene slobodom govora i izražavanja prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
"Svakako da političar, čak i kad mu je profil javni (da li određen takav ili ima takav sadržaj) ima pravo blokirati nekoga ako ispoljava govor mržnje, ako ga vrijeđa. Treba razlikovati šta je privatni profil političara, a šta je zvanični, javni , koji se finansira javnim novcem i administritira od strane državnih/javnih službenika i putem materijalnih sredstava javne uprave", smatra ekspert za ustavno pravo.
Trlin dalje kaže da su javni funkcioneri "uvijek na udaru", ali i da postoje određene stvari koje i njih štite.
"I inače , javni funkcioneri, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava treba najviše da trpe, oni su tu na vrhu piramide. Javni funkcioneri imaju manje prava na privatnost od običnih građana. Da li je npr. novinar povrijedio njihovo pravo na privatnost treba uvijek gledati u kontekstu javnog interesa (a tu uvijek treba pratiti novac, odnosno trošenje javnih sredstava).
Tako, ako je reportaža o tome da je političar javnim novcem, novcem iz budžeta odveo ljubavnicu na ljetovanje, onda je to svakako priča koju treba objaviti u javnom interesu. Tu bi bilo riječ zapravo o koruptivnoj radnji. Ako je ljetovanje platio vlastitim novcem, onda bi novinar mogao doći u zonu da mu se utvrdi da je prekršio političarevo pravo na privatnost", pojašnjava Trlin koristeći jednostavan primjer.
Na konkretno pitanje o situaciji u BiH, profesor Trlin naglašava da ne postoji jasna legislativa po ovom pitanju.
"U Bosni i Hercegovini nema mehanizma sankcionisanja ako političar nekoga opravdano (širi govor mržnje, fake news...) ili neopravdano blokira (jer je npr. bio osjetljiv na neku konstataciju (da nema pozitivne efekte rada, da se obećanja iz predizborne kampanje ne slažu sa rezultatima rada...)).
Ne može ga se prekršajno kazniti, jer nema tog disciplinskog prekršaja u prekršajnopravnim propisima. Takođe, ukazujem da ih imunitet u velikoj mjeri isključuje od jurisdikcije pravosudnih organa", kaže on.
U EU i regionu, kako nastavlja, situacija je slična. Legalno, blokiranje građana na društvenim mrežama nije kažnjivo, mada zbog toga može doći do kritika javnosti. Ipak, u SAD-u postoji odluka suda koja ide u prilog zabrani blokiranja građana na ovim platformama.
"U Sjedinjenim Državama je Vrhovni sud u predmetu "Knight First Amendment Institute v. Donald J. Trump" presudio da je Donald Trump povrijedio Prvi amandman na Ustav SAD (slobodu govora) blokiranjem pratitelja na Twitteru te mu zabranio da ubuduće to radi.
Sud je to uradio uprkos tome što je bilo riječ o njegovom privatnom profilu, ali je sud zaključio da je s obzirom na sadržaj koji je Trump objavljivao, riječ o svojevrsnom javnom forum, gdje su blokirani uskraćeni za informacije ali drugi pratitelji ne bi mogli da čitaju kritike (od tog istog blokiranog).
Sada će drugi političari dva puta razmisliti šta će objavljivati na vlastitim profilima, jer je Vrhovni sud SAD presudio da članovi javnosti mogu tužiti javne funkcionere kada ih blokiraju ili mute-uju na društvenim platformama. U nekoliko slučajeva su političari u SAD već gubili sporove jer su blokirali korisnike na Twitteru", objašnjava Trlin.
Dalje kaže kako je teško očekivati krivične sankcije, čak i ako dođe do uvođenja društvenih mreža u bh. pravni sistem.
"Blokiranje može biti opravdano, a svakako sankcija može biti samo etička ili moralna, pravna po mom mišljenju ne može u Bosni i Hercegovini, osim snagom intepretacije od strane domaćeg suda u svjetlu case law-a Evropskog suda za ljudska prava i to za neosnovanu povredu prava na pristup informacijama", dodaje Trlin.
Za kraj, Trlin je pojasnio svoj stav o regulisanju ovog pitanja.
"Mišljenja sam da ovo pitanje blokiranja korisnika društvenih mreža od strane funkcionera treba urediti smjernicama za objavljivanje i uklanjanje komentara, koju bi izradili službenici i javna uprava. Tom prilikom treba pratiti u evrokontinentalnom pravnom krugu praksu Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, koju treba razmotriti, a što uključuje osiguravanje da komentari neće biti skriveni ili izbrisani na osnovu jednog stajališta, da će korisnici biti blokirani samo za ponovljena kršenja i na ograničeno vremensko razdoblje, a da će osoblje odgovorno za upravljanje računima društvenih medija provoditi smjernice na neutralan i nediskriminirajući način", rekao je Davor Trlin za Klix.ba.
