Moskva nam sve češće šalje svirače da nametnu ruske tonove: U čemu se ogleda njihov utjecaj u BiH?
U BiH ne postoje značajne ruske investicije i direktan ekonomski utjecaj koji je široko rasprostranjen. Nas za Rusiju najsnažnije veže gasovod te rafinerija u Brodu, koja je jedina fabrika koja se bavi preradom nafte u BiH, a u ruskom je vlasništvu. Međutim, ruski maligni utjecaj je očigledan u mnogim drugim segmentima.
To potvrđuje bratimljenje općina iz RS-a i Rusije, skandal s akreditovanjem ruskih diplomata u BiH koji su protjerani u drugim državama, odbijanje osude agresije u državnom parlamentu i odbijanje uvođenja sankcija Rusiji, za šta, osim Srba, nije glasao ni dio Hrvata u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Posljednji pokazatelj u nizu je srdačni doček ruskog nacionalističkog političara Sergeja Baburina na Sokocu. Da stvar bude gora dogovoreno je i njegovo predavanje na Pravnom fakultetu u Sarajevu, ali je ono otkazano nakon što je Radio Slobodna Evropa objavila i ukazala na to da je riječ o ruskom nacionalisti i negatoru presuđenih činjenica o ratu u BiH.
Plan Rusa da svoje propagandiste pošalju u Sarajevo da govore na konferenciji koja je pod pokroviteljstvom Grada pokazuje očiglednu rusku želju da svoj utjecaj prošire na Federaciju BiH. Takav pokušaj prodora narativa u Sarajevo je otkriven trudom medija i novinarskih pojedinaca koji prate ruski maligni utjecaj u BiH, međutim porazno je da su informacije o ovom radikalnom ruskom političaru promakle organizatorima prilikom dogovaranja govornika konferencije.
Dodik je glavni "ruski motor" u BiH
Najsnažniji politički utjecaj Rusija u BiH ima kroz podršku Milorada Dodika. On je u BiH generator pozitivne medijske slike o Rusima, kočničar je usaglašavanja bh. vanjske politike sa EU te uveliko implementira diskutabilne ruske modele u Republici Srpskoj kroz kontrolu Narodne skupštine RS-a.
Kriminalizacija klevete, koja je nedavno usvojena izmjenama Krivičnog zakona u tom entitetu, eklatantan je primjer prepisivanja rješenja iz države koja ograničava slobodu svojih građana i građanki, ima historiju opresivnog ponašanja i tradiciju ugnjetavanja različitih mišljenja, koja su se održala i danas, što je rijetkost u demokratskom svijetu. Osim toga, NSRS bi uskoro trebala usvojiti zakon koji reguliše pitanje "agenata stranog utjecaja" i on je, prema istraživanju Radija Slobodna Evropa, sličan ruskom zakonu iz 2012. godine, koji se bavi sličnom tematikom.
Tim zakonom se detektuje na koji način se finansiraju neprofitne organizacije te se označavaju i targetiraju "agentom stranog utjecaja" ukoliko im, finansijski ili na bilo koji drugi način, pomažu strani subjekti. Ovo će sasvim sigurno pomoći Dodiku u borbi protiv političkih protivnika i neistomišljenika, baš kao i kriminalizacija klevete.
Navedeni zakoni su jedan od onih skrivenijih ruskih utjecaja na građane u BiH, međutim Dodik uopšte ne krije da je pobornik politike Vladimira Putina pa tako naočigled cijelog svijeta odlikuje ruskog predsjednika i odlazi kod njega u Moskvu. Osim toga, Rusija je nedavanjem podrške visokom predstavniku Christianu Schmidtu ostavila prostor Dodiku da forsira stav o nelegitimnosti Schmidta, s krajnjim ciljem da sebi i RS-u obezbijedi veću političku slobodu i kontrolu.
U konačnici, kao rezultat međusobnog podržavanja Dodika i Putina, imamo odluke Narodne skupštine RS-a kojima se razvlašćuje država te poteze koji predstavljaju udar na ustavni poredak BiH. Sve to Rusija spremno podržava, što su potvrdili kroz zvanične izjave svoje ambasade u BiH.
Svoju privrženost je Dodik pokazao i prije nekoliko dana kada je ugostio ruskog multimilionera Igora Ashamova koji je poznat kao "guru ruskog interneta" i suosnivač je fabrike trolova koji se povezuju sa preminulim vođom Wagnera Jevgenijem Prigožinom.
Kako međunarodna zajednica pomaže?
Iako se često može čuti od međunarodnih zvaničnika i izaslanika za BiH kao što je visoki predstavnik Christian Schmidt, da Rusi nemaju akutno djelovanje u BiH, ono ipak postoji i vidljivo je upravo kroz gore navedeno davanje prostora ruskoj politici i pravljenje ustupaka u odnosu prema Rusiji.
Međutim, međunarodni faktori se trude smanjiti taj utjecaj, a nakon februara 2022. su na taj problem počeli obraćati više pažnje nego ikad.
SAD i EU se intenzivno fokusiraju na eliminisanje malignih ruskih utjecaja u svijetu, posebno na Zapadnom Balkanu gdje je takav utjecaj očigledan te s obzirom na to da su to zemlje koje su na euroatlantskom putu.
Zbog toga je osnovan Fond za suzbijanje ruskog utjecaja u Evropi i na Balkanu, koji je u skladu s američkim Zakonom o borbi protiv ruske i iranske agresije iz 2017. godine.
Članom 254. Zakona vlastima Sjedinjenih Država date su ovlasti da u 2022/2023 za taj fond izdvoje 250 miliona dolara. Među državama koje su tada navedene da trebaju biti korisnice fonda su i BiH, Srbija, Kosovo i Sjeverna Makedonija, kao države koje su dio evroatlantskih integracija.
Kroz reformske procese, podsticanje ekonomskog razvoja, osnaživanje institucija, ali i civilnog sektora, SAD očekuje da će smanjiti ruski utjecaj, a procjenjuju da su u BiH do sada za izgradnju demokratskih institucija dali više od dvije milijarde dolara.
