Može li pandemija naučiti bh. vlasti da više štede: Moguće je racionalno trošiti novac građana
Pored toga, i usvojeni Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama u Kantonu Sarajevo podrazumijeva ukidanje sredstava za reprezentacije, stručna obrazovanja, putne troškove, ugovore o djelu, ugovore o privremenim i povremenim poslovima i naknade za rad u komisijama, stručnim i drugim tijelima, osim naknada za rad vanjskim članovima.
U svrhu uravnoteženja budžeta u KS se umanjuju i sredstva za energiju, komunikaciju i komunalne usluge, nabavku materijala i sitnog inventara, prijevoz i gorivo, ugovorene usluge, transfere pojedincima, transfere neprofitnim organizacijama, ostale transfere, druge tekuće rashode, kapitalne transfere i druge rashode.
Direktor Centra za politike i upravljanje (PU) Adis Muhović govori nam da je pandemija stvorila preduslove za početak promjene.
"Da parafraziram nobelovca Miltona Fiedmana, kada nastane kriza, dešavaju se promjene, a koraci koji se preduzimaju zavise od ideja koje su dostupne. Dakle, činjenica da dio političara poseže za racionalizacijom javne potrošnje, koja bi smanjila rastrošnost političko-birokratskog aparatusa, dosta govori o raspoloženju javnog mnijenja, idejama koje su najzastupljenije u javnom prostoru. Prema glasanju za i protiv ćemo moći prepoznati političare koji razumiju i poštuju očekivanja javnosti", kazao nam je Muhović.
On dodaje da bi zapravo ekonomski značaj rezova u institucijama BiH bio simboličan, kada uzmemo u obzir ukupnu javnu potrošnju u našoj zemlji.
"Nama je od rezova na državnom nivou, ekonomski važnija racionalizacija javne potrošnje na entitetskom nivou, kako bi išli ka modelu javne potrošnje koji stimuliše ekonomski rast. To podrazumijeva smanjenje tekuće potrošnje - na plate, trasfere i grantove, uz povećanje kapitalne potrošnje,, na javnu infrastrukturu i unapređenje javnih usluga i javne uprave. Značajna kapitalna ulaganja u infrastukturu, uz obavezan nastavak provedbe preuzetih socio-ekonoskih reformi, mogu biti jedna od najznačajnijih poluga BiH za izlazak iz krize koja je pred nama", smatra Muhović.
S druge strane, političke poruke ovih rezova su veoma značajne, dodaje direktor CPU-a.
"Prva je poruka da je moguće smanjiti javne rashode kada je politički isplativo praviti rezove. Zatim da je moguće racionalno koristiti porezni novac građana, kada porezni obveznici to očekuju u vrijeme krize i kada su mediji na zadatku istražujući afere. I najvažnija poruka na kraju bila bi, da u vremenu nakon zdravstvene krize, ne treba tražiti razloge za povećavanje tekuće javne potrošnje, već smanjiti porezne namete poreznim obveznicima", ističe Muhović.
Stoga bi popularnost rezanja javne potrošnje usred smanjenja poreznih prihoda, smatra Muhović, predstavljala samo jednu od lekcija o štednji za bh. političare.
"Dok građani ne počnu ocjenjivati političare na izborima u skladu s tim da li su naučili lekcije o transparetnom i odgovornom upravljaju novcem građana, te lekcije bh. političari neće shvatiti ozbiljno. Izbori su dan kada se saznaje šta je politički isplativo, a građani trebaju na dan izbora početi slati poruku kako očekuju da javni rashodi i porezne stope budu što manje i vrlo transparentne i da se sistem održavanja budžetskog klijentelizma ne isplati. Pandemija neće naučiti vlasti da štede, ali mi imamo priliku već krajem godine", zaključio je Muhović.
Do kraja dana trebalo bi biti poznato hoće li parlamentari usvojiti Prijedlog zakona o vanrednim mjerama štednje u institucijama BiH.
