Može li se znati koliko nas košta odlazak ljudi iz regiona? Na neki način, da
Činjenica da ljudi odlaze iz regiona ne predstavlja samo rizik za raspoloživost radne snage već prijeti i dodatnim pritiskom na penzioni sistem i sistem zdravstvene zaštite u regionu. Ako se ova predviđanja ostvare, Zapadni Balkan bi vrlo brzo mogao postati region koji stari, što će nas dovesti do stalne potrebe za dodatnim resursima.
U ovom izdanju "TalkingPoint", generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu govori o ljudskom kapitalu i svim preprekama koje prate i tek će pratiti pretjeran odliv kvalifikovanih ljudi sa Zapadnog Balkana, te otvara diskusiju o tome šta se može učiniti kako na ličnom, tako i na institucionalnom nivou.
Za početak se može uspostaviti novi način razmišljanja o migracijama, kao i o tome kako bolje iskoristiti emigracije, sve to uz obaveznu izradu novih nacionalnih i regionalih omladinskih politika, fokusiranih na njegovanje i vrijednovanje mladih i kvalifikovanih ljudi iz našeg regiona.
"Iako je teško doći do provjerenih podataka može se reći da su ekonomije Zapadnog Balkana među najpogođenijim odlivom kvalifikovanih ljudi. Oko jedne petine stanovnika rođenih na Zapadnom Balkanu danas živi u inostranstvu. Ukupan broj radno sposobnog stanovništva na Zapadnom Balkanu je u zadnjih pet godina umanjen za više od 400.000 ljudi. Iako su migracijski tokovi u porastu širom svijeta, naš region prednjači po povećanju i intenzitetu iseljavanja kvalifikovanih mladih ljudi sa procjenama da će u predstojećim decenijama izgubiti između jedne četvrtine i polovine kvalifikovanih i obrazovanih mladih građana", kaže Bregu.
Ona, potom, naglašava kako su glavni faktori koji potiču iseljavanje kvalifikovanih mladih ljudi nezaposlenost, siromaštvo i isključenost.
Osim toga, postoje faktori koji privlače mlade ljude, a to su blizina Evropske unije, ali i činjenica da neke zemlje članice idu i korak dalje i potiču dolazak visokokvalifikovanih imigranata sa Zapadnog Balkana. Bregu, međutim, želi predstaviti ovu priču iz jednog drugog ugla.
Postavlja se pitanje koliko odlazak mladih ljudi košta i može li se to procijeniti. Na neki način, prema riječima Bregu, može se znazti koliko sve to košta.
"Može li se odrediti cijena koštanja odlaska ljudi iz regiona? Na neki način, da, može. Troškovi visokog obrazovanja po osobi se u prosjeku kreću od preko 18.000 eura u Albaniji do 34.000 eura u Srbiji. U isto vrijeme, Bosna i Hercegovina, na primjer, godišnje troši više od 50 miliona eura na obrazovanje medicinskih radnika od kojih je moguće da će neki raditi negdje u inostranstvu. Da li će Zapadni Balkan nastaviti sa proizvodnjom besplatne radne snage za druge ili ćemo napraviti okruženje u kojem će naša omladina željeti ostati?
Šta mladi misle o svemu tome? U okviru ovogodišnjeg izdanja istraživanja Balkan Barometar pitali smo mlade ljude o prioritetnim oblastima kojima, po njihovom mišljenju, vlasti trebaju posvetiti više pažnje. Mogućnost zapošljavanja je istaklo 47 posto mladih ljudi, 38 posto je pomenulo obrazovanje a 26 posto je navelo sigurnost kao glavni prioritet. Istraživanje je pokazalo i da 70,6 posto ispitanika dobi između 18 i 25 godina razmatra da živi i radi u inostranstvu. Ako se te namjere ostvare, Zapadni Balkan bi uskoro mogao postati društvo koje stari.
Šta, onda, možemo učiniti? Region treba brzo djelovati. Neki smatraju da stvaranje pozitivnog narativa kojim bi se promijenilo viđenje odliva kvalifikovanih ljudi kao nacionalnog poraza, njegovanje odnosa s dijasporom i korištenje emigracije mogu biti dobre mogućnosti. Mi smatramo da je prijeko potrebno povoljno okruženje, jer ljudi žele biti tamo gdje se osjećaju cijenjenim i gdje imaju puni kapacitet da ostvare vrijednost. Kada ljudi to imaju, onda i ostaju", mišljenje je Bregu.
Intervju sekretarke Bregu možete pogledati na LINKU.
