Mujanović: Počinioci krivičnih djela moraju dokazati da su imovinu stekli zakonito
S profesorom Mujanovićem smo razgovarali o putu institucija sistema u nastojanju da se učini da se napravi iskorak – kako se krivična djela ne bi "isplatila" počiniocima.
U Bosni i Hercegovini se od 2010. godine u važećim zakonima u sva četiri krivična zakonodavstva nalaze i odredbe o tzv. "proširenom" oduzimanju imovinske koristi, odnosno nezakonito stečene imovine koja je pribavljena cjelokupnom, prethodnom kriminalnom aktivnošću neke osobe, tj. one imovine za koju se pretpostavlja da je deliktnog porijekla, i za koju ta osoba nije pred sudom uspjela dokazati da je takva imovina stečena zakonito.
"Kao relativno novi i možda kontroverzan pravni institut, ono ima za cilj da 'pogađa' karijerne, profesionalne učinitelje teških krivičnih djela, ponajprije organiziranog kriminala, korupcije, finansijskih prevara i transnacionalnog kriminala (poput krijumčarenja opojnih droga, oružja i trgovine ljudima). Kako se radi o institutu koji uporište ima u međunarodnom pravu, tačnije konvencijama Ujedinjenih nacija, Vijeća Evrope te izvorima Evropske unije, većina država je unijela u svoja nacionalna zakonodavstva odredbe o proširenom oduzimanju, koje je trebalo pomjeriti dotadašnje granice obima primjene oduzimanja imovinske koristi i 'relaksirati' dokazne standarde, jer prošireno oduzimanje podrazumijeva balansirani teret dokazivanja i obavezu optuženog da dokazuje zakonito porijeklo sporne imovine", pojašnjava profesor Mujanović.
Saradnja s pravosudnim institucijama širom regije, koja se realizira uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, pokazuje važnost razmjene praksi i bolje povezivanje stručnjaka u ovoj oblasti.
"Ključna karakteristika organiziranog kriminala, a naročito onog s elementima transnacionalnosti je da se takva krivična djela vrše s isključivom namjerom pribavljana imovinske koristi, najčešće nezakonitim prometom određenih zabranjenih (opojne droge, vatreno oružje i eksplozivi) i legalnih dobara (visoko akcizne robe) u kojim transakcijama organizirane kriminalne grupe stiču ogromna ekonomska dobra koja su takvog obima da podrivaju ne samo ekonomske sisteme pojedinih država, nego i same demokratske procese i vladavinu prava. Nasilje i korupcija su neki od "pratećih aparata" organiziranog kriminala, a ne zaboravimo da u cilju podmićivanja javnih zvaničnika kriminalne grupe moraju imati potrebni novac, kojim raspolažu iz primarne kriminalne aktivnosti. Sve navedeno ukazuje na to kolika je opasnost u tome da oni koji se bave teškim krivičnim djelima raspolažu nezakonito stečenom imovinom, i koriste je za jačanje i širenje kriminalne aktivnosti, uključujući korupciju uz pomoć koje se štite od krivičnog gonjenja, legaliziraju imovinu u koju ulažu nezakonita sredstva i time peru (legaliziraju) novac, promovišu ekskluzivni životni stil i dr.", dodaje Mujanović.
Zatražili smo od profesora Mujanovića da da svoj komentar i o temi posljednjeg slučaja iz Sarajeva, gdje je vozač automobilom udario maloljetnu osobu. Vozač ima brojne neplaćene kazne, a automobil se formalno nalazio u vlasništvu trećih osoba.
"U pogledu hroničnih, nepopravljivih učinitelja, koji iskazuju upornost u vidu obijesne, bahate i nasilne vožnje u javnom prometu, oduzimanje vozila kojima upravljaju se čini kao jedna od mjera ultima ratio, jer očigledno druge mjere, uključujući konvencionalno kažnjavanje novčanim i uvjetnim kaznama, ne daju očekivane rezultate. Sudska praksa treba zauzeti jedinstven stav po ovom pitanju, vodeći računa o općem, javnom interesu i prevagi tog interesa u odnosu na individualna prava vlasnika imovine, tj. motornih vozila koja su predmet oduzimanja", pojašnjava.
No, izazovi za agencije za upravljanje nelegalno stečenom imovinom su i dalje značajni.
"Agencije su sastavni dio sistema krivičnog pravosuđa, pružaju direktnu podršku i pomoć nadležnim tužilaštvima i sudovima koji postupaju u cilju privremenog i trajnog oduzimanja nezakonito stečene imovine. Uzimajući u obzir da prije nekoliko godina ove institucije uopšte nisu postojale, iz današnje perspektive možemo reći da postoje solidni kapaciteti Agencija za upravljanje oduzetom imovinom u Sarajevu i Banjaoj Luci, koje se bave upravljanjem različitih oblika pokretne i nepokretne imovine po odlukama nadležnih sudova i koja je vrijedna desetine miliona KM. Ne treba izgubiti iz vida da su agencije isključivo servis pravosuđu i one će upravljati sa onoliko imovine koliko je tužilaštva i sudovi uspiju identificirati i oduzeti, a onda je zadatak Agencija da očuvaju vrijednost oduzete imovine i koriste je u javnom, općem interesu i što je moguće više u općedruštvene svrhe", izjavio je.
Specifična ustavna struktura unutar koje funkcionišu 4 krivično-pravna sistema, s osam krivičnih i zakona o krivičnom postupku te tri posebna zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine (FBiH, RS i BD), direktno utječe na efikasnost primjene mjera o oduzimanju imovinske koristi.
Pored toga, potrebno je osnažiti kapacitete nadležnih institucija koje provode te zakone, jer se radi o vrlo specifičnom institutu koju traži visok nivo specijalizacije istražilaca, tužilaca i sudija koji tragaju za sumnjivom imovinom i vrše oduzimanje.
"Uzajamna saradnja svih uključenih subjekata unutar države i na međunarodnom planu je također važna i kada sve uzmemo u obzir, mislim da postoje minimalne pravne i institucionalne pretpostavke da se u ovoj oblasti ostvaruju potrebni rezultati, ali nažalost zvanični pokazatelji pokazuju da je obim primjene zakona još uvijek na niskim nivoima. Postoji velika podrška iz međunarodne zajednice da pravosudni sistem bude što je moguće efikasniji u ovom području i nadam se da će profesionalna zajednica prepoznati takve prilike i odlučnije raditi u smjeru oduzimanja nezakonito stečene imovine", zaključuje Mujanović.
