Muslimani danas obilježavaju najradosniji vjerski blagdan, Kurban-bajram

Kurban-bajram odlikuje klanje kurbana, što je tradicija poslanika Ibrahima, potom dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; kao i dani hadža - dani boravka nekoliko miliona muslimana u svetim mjestima Mekki i Medini.

U organizaciji Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini na hadž ove godine putuje 2.200 vjernika - što je čin petog stuba islama, a koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to. Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi.

Centralna bajramska svečanost u Sarajevu se održava u Gazi Husrev-begovoj džamiji gdje će bajramsku hutbu predvoditi reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.

Nakon obavljenog namaza, pristupa se klanju Kurbana; najčešće je riječ o ovnu, a meso se dijeli na tri dijela: jedan za porodicu, jedan za komšije i rodbinu i jedan za siromašne.

Tradicija je da se i priprema obilan bajramski ručak, da se obilaze komšije, prijatelji i rodbina. Bajramu se posebno raduju djeca kada dobijaju poklon u vidu novca, bajram-banku.

Kurban bajram traje četiri dana. Za vrijeme Kurban-bajrama poslije svakog farz namaza uči se tekbir i tešrik. Vrijeme učenja tekbir-i tešrika traje od sabaha 9. zu-l-hidžeta, Dana Arefata, a završava sa ikindijom četvrtog dana Bajrama.