U okviru Muzeja nalaze se arhiv i izložba MKSJ, dokumentacija i predmeti iz logora širom BiH, podaci o masovnim grobnicama te zločinima nad djecom, kao i videoizjave i svjedočenja žrtava.
Posjetioci mogu pogledati i dokumentarne filmove "Rat u Bosni i Hercegovini", "Gradovi pod opsadom", "Njihovim očima (Svjedoci pravde)", "Kraj nekažnjivosti- Seksualno nasilje pred Tribunalom", "Zločin pred Tribunalom (Prijedor, srednja Bosna, Višegrad)" i "Dubrovnik i zločin nad kulturnom baštinom".
Među eksponatima su sprave za mučenje, tu je i majica dječaka Samira Delića, kao i majica logoraša koji je prošao stratišta logora Gabela, Silos i Ljubuški, a na kojoj se nalaze potpisi logoraša nekada zatočenih u tim logorima.
U postavci se nalaze i poruke upućivane putem Međunarodnog komiteta Crvenog križa, kao i lični predmeti pronađeni u masovnim grobnicama - novčanici, lijekovi, olovke, ključevi, zdravstvene knjižice, lične karte, igračke, dječija cucla.
U Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida nalazi se i simulacija samice za logoraše.
Član Organizacionog odbora muzeja Alija Gluhović ističe za Fenu da je ovaj muzej zasluga grupe entuzijasta.
"Vođeni činjenicom da u BiH nemamo nijedan muzej gdje bismo na jednom mjestu imali sve relevantne činjenice, dokumente, svjedočenja, fotografije ili originalne predmete, bilo nam je jasno da nešto takvo treba da se napravi", kaže on.
Govoreći o tome kako su predstavljeni uvjeti u logorima, Gluhović navodi da su u jednom dijelu muzeja pokušali prikazati objekte logora, mjesta gdje su logoraši mučeni i gdje su vršene torture nad njima. Osim toga, izloženi su i predmeti koje su dobili od logoraša, kao i oni koji su korišteni za svjedočenja u Sudu u Hagu.
"Sve to objedinjeno daje opis gdje su ljudi mučeni, gdje su boravili, imamo i opise kako su izgledali nakon mučenja, te predmete kojima su mučeni", istaknuo je.
Obuhvaćen je veliki broj logora koji su bili na području BiH, a kako je riječ o Muzeju koji između ostalog do eksponata dolazi i uz pomoć Suda u Hagu te u nazivu ima pojam "zločin protiv čovječnosti", ovo je mjesto posvećeno svim stradalnicima.
Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 nije još imao zvanično otvorenje, ali je javnosti dostupan za posjete od danas, uz radno vrijeme od 10 do 22 sata.
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
