Na današnji dan prije 100 godina u minhenskoj pivnici nacizam je dobio lice i naličje zla

Tog dana njemačka nacistička stranka održala je u minhenskoj pivnici Staatliches Hofbräuhaus svoj prvi skup pod nacističkim imenom. Hitler je u to vrijeme bio samo jedan od članova stranke, a predsjednik je bio Anton Drexler. Zanimljivo je kako je Hitler želio da novo ime bude Socijalno revolucionarna stranka, no prihvaćen je prijedlog Rudolfa Junga i dodan je pojam nacional-socijalizam u naziv.

Na prvim skupovima Hitler je govorio po pivnicama i otkrio svoj govornički talent. Prvobitno malena stranka počela je naglo rasti, jer su ljudi bili privučeni njegovom govorničkom vještinom, koja je i njemu samom bila veliko otkriće. Nacistički govori bili su antisemitski, antikapitalistički, antiliberalni, antidemokratski te naročito antimarksistički.

Ideologija nacizma koja je započela prije tačno 100 godina, ozvaničena kroz navedenu političku stranku svoj vrhunac je doživjela u periodu 1933. pa do 1945. godine. Odnosno od dolaska na vlast u Njemačkoj, pa do pada nacističke Njemačke na kraju Drugog svjetskog rata.

U osnovi nacizma je bio njemački narod definisan rasnom dimenzijom. Njemačka, germanska rasa je po njihovom ubjeđenju superiorna drugim rasama i kao takva bi se trebala širiti na štetu ostalih. Osim toga među ciljevima nacizma je bilo uzimanje teritorije sa njemačkim stanovništvom u drugim državama, poništavanje odredbi Versajskog ugovora 1919. koji nije išao na ruku Njemačkoj kao poraženoj zemlji u Prvom svjetskom ratu te u konačnici zaustavljanje imigracija. Kao priručnik nacisti su uzimali Hitlerovu knjigu Mein Kampf.

Iako je zvanično nacizam davno ugušen, u brojnim dijelovima svijeta i danas postoje ideje koje žive u zamislima pojedinaca i grupa koje taj pokret oživljavaju kroz neonacističke ideje. Nažalost, danas su takve ideje prisutne i inspiracija su za brojne zločince i teroriste. Ideje nacizma danas se manifestuju umanjivanjem ili potpunim negiranjem holokausta, genocida, zatim borba protiv multikulturalizma, nacionalizam, netolerancija prema određenim grupama (Jevrejima, muslimanima, ne-bijelcima, homoseksualcima).

U brojnim zemljama Evrope danas postoje političke partije koje u određenoj mjeri zagovaraju pojedine segmente svojstvene nacistima.