Najvažnije pitanje za "ujedinjenu" ljevicu: Ko će biti kandidovan za člana Predsjedništva BiH?
Neven Anđelić, profesor sa Regent's univerziteta u Londonu, kazao je za Klix.ba da je odabir kandidata za člana Predsjedništva BiH prvenstveno simbolički bitan, što će demonstrirati dogovor i slogu između "ujedinjenjenih" lijevih partija SDP-a i DF-a, ali i drugih građanskih stranaka.
"Godinu je do izbora, a sada se mora odlučiti ko je ta ličnost: visokopozicionirani član partije ili nezavisni intelektualac, aktivista... Svejedno je. Bitno je da se konačno odluči, sa stavom da je dobrodošao onaj ko hoće da ga podrži", poručio je Anđelić.
"Napad" na Bošnjake
Profesor Anđelić napominje da bi po ustavu svaki član Predsjedništva BiH trebalo da predstavlja sve građane Bosne i Hercegovine, što trenutno nije slučaj.
Zbog toga bi, navodi profesor, stranke lijevog spektra trebalo da kandiduju nekoga ko će predstavljati sve bh. građane, ali na poziciju bošnjačkog člana Predsjedništva.
"Kada su nenacionalističke opcije uspijevale da se probiju na mjesto člana Predsjedništva, to je uvijek bilo na poziciji Hrvata. Vrlo su glasni prigovori iz redova hrvatskih nacionalističkih partija da politički sistem ide na njihovu štetu. Ne ulazeći u raspravu da li je to tačno, stranke ljevice bi trebale da to imaju u vidu. Činjenica je da je Željko Komšić, kad je bio izabran, većinu glasova dobio iz bošnjačkog dijela stanovništva. Stoga, bilo bi politički oportuno i moralno da se ovaj put pokuša osvojiti pozicija bošnjačkog člana Predsjedništva BiH", poručio je profesor Anđelić za Klix.ba.
Dodao je da su do sada iz raznih razloga stranke ljevice preferirale poziciju hrvatskog člana Predsjedništva, ali da sada imaju vrlo dobru šansu da kandiduju nekog za bošnjačkog člana Predsjedništva.
"To bi simbolično kazivalo da je sve moguće, da bi nekad u budućnosti mogla biti izabrana sva tri člana Predsjedništva koja će predstavljati sve građane Bosne i Hercegovine", kazao je Anđelić.
Jasmin Imamović kao logičan izbor
U bh. javnom prostoru se već duže špekulira o potencijalnim kandidatima za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine na izborima 2018. godine, a u naročitom je fokusu eventualni zajednički kandidat stranaka lijevog spektra.
Uz ostale, profesor Anđelić kao dobar izbor navodi trenutnog gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića, što zbog dosadašnjih uspjeha, što zbog potencijalnog prevazilaženja jaza između Sarajeva i Tuzle.
"Ja mislim da bi ozbiljni ljudi, koji se desetljećima bave politikom, morali shvatiti da, pored etničkih podjela, u Bosni i Hercegovini postoje regionalne podjele koje su potpuno zanemarene. Ali one postoje! Kao jedan korak u prevazilaženju tih podjela bi mogla biti kandidatura Jasmina Imamovića za člana Predsjedništva, kako bi se učinio prvi korak u prevazilaženju jaza između Sarajeva i Tuzle", poručio je profesor Anđelić.
Dodao je da je nacionalistima Tuzla trn u oku, kao što im je u prethodnom periodu sarajevska Općina Centar bila trn u oku.
"Tuzlu nikada, pored svih internih slabosti, nisu uspjeli pokoriti. Centar jesu, ali Tuzlu nisu. Zbog toga bi bilo veliko priznanje i glasačima, i običnom puku u Tuzli, da se nenacionalisti pokušaju ujediniti oko kandidata koji bi došao iz Tuzle. Gradonačelnik Imamović bi bio logičan izbor, kao prvi čovjek Tuzle sve ove godine!", kazao je profesor Anđelić.
Istakao je da čvrsto vjeruje da bi svaki građanin Tuzle bio ponosan kada bi njegov gradonačelnik bio izabran na mjesto člana Predsjedništva BiH.
"Naravno, građani Tuzle bi osjetili dijelom i gubitak, jer ne bi samo njih predstavljao, nego cijelu Bosnu i Hercegovinu", kazao je Anđelić.
Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović izjavio je za Klix.ba da je njegova kandidatura za člana Predsjedništva BiH, po nekima, jedini logičan izbor, ali da u SDP-u nisu ni blizu razgovorima o listama i kandidatima.
"Mi smo sad u fazi ujedinjavanja ljevice i drugih građanskih stranaka. To nam je trenutno jedina tema. Mislim da ima više ljudi i u SDP-u, i u DF-u, koji bi mogli da budu kandidati. Tu sebe ni po čemu ne smatram posebnim. To nikome od nas nije ni na kraj pameti, da razmišljamo o tome ko bi mogao biti kandidat. Fokus je okupiti sve lijeve i građanske partije", rekao je Imamović.
Napomenuo je da se kandidature utvrđuju na proljeće, a da se sad dovršavaju programi i pravi tim iz više stranaka.
"Mislim da je zemlja u velikoj krizi i da se mora dogoditi promjena. Prevažno je da sada na listama budu što jači ljudi, sa dobrim i besprijekornim biografijama. Ne razmišljam o tome, hipotetički za neku budućnost koja nije izborna. Imam važne i velike obaveze prema građanima Tuzle", poručio je Imamović za Klix.ba.
Puno opcija, malo vremena
Profesor Neven Anđelić napominje da ima cijeli niz imena koja bi bila pametan izbor za kandidaturu na mjesto člana Predsjedništva BiH, a da je u poziciji da može utjecati i predlagati, da bi tu bilo nekoliko imena.
"Ja lično da biram s Dinom Mustafićem bih se konsultovao. Ograđujem se - ne znam uopšte da li se čovjek izjašnjava kao Bošnjak. Po njegovim istupima, stavovima, mislim da bi on kao član Predsjedništva bio apsolutno prihvatljiv za sve tri etnike, osim za one radikalne nacionaliste. Neki ljudi kažu da je Mustafić toliko dobar u svojoj profesiji da neće da izađe iz profesije, da mu to ne treba... Pitanje je da li je voljan da se kandiduje", kazao je Anđelić, dodavši da lideri lijevih partija imaju odgovornost da to ispitaju.
Dodao je da je Nerzuk Ćurak također veliki intelektualac, za kojeg također ne zna da li bi bio voljan da se kandiduje na mjesto člana Predsjedništva BiH, ali koji bi bio aspolutno prihvatljiv.
"Ako hoćemo jedinstvo partija, imamo po mom sudu jednog od vodećih intelektualca Tarika Haverića, koji je u Našoj stranci. To bi bila neka mogućnost. Međutim, opet nisam siguran da li bi to njemu odgovaralo. Donekle je to i samožrtvovanje, naročito ako dolazi izvanpartijskih struktura. Dovodi u pitanje sav svoj posao... Profesor Esad Bajtal je po mom sudu potpuno prihvatljiv... Cijeli niz javnih ličnosti s visokim moralom, koji su cijenjeni... U raznim sredinama. Ali, sada je vrijeme", istakao je profesor Neven Anđelić, napominjući da je velika odgovornost na Nerminu Nikšiću i Željku Komšiću.
