Veliki je broj neprovjerenih navoda, zbog čega su građani u bojazni i/ili neizvjesnosti. Uprkos tome što nadležni uvjeravaju da je voda, koja se konzumira, zdravstveno ispravna, i dalje postoji nepovjerenje. Pojedini tvrde da je voda ugrožena, prije svega, građevinskim intervencijama i neodgovarajućom zaštitom izvorišta.
To za posljedicu ima i povećanu prodaju flaširane vode, uglavnom u plastičnoj ambalaži, ali pojedini stručnjaci su mišljenja da ni to nije zdrava alternativa. Sitne čestice plastike otpuštaju se u flaši, tj. u vodi koja se pije. Istraživanje Univerziteta u Newcastleu je pokazalo da svaka osoba sedmično pojede jednu kreditnu karticu, i to konzumacijom hrane i pića iz plastične ambalaže.
Shodno tome, za neke je prihvatljivije da se voda iz česme filtrira, što je moguće učiniti u bokalima za filtriranje vode različitih proizvođača ili na neki drugi način.
Šta ViK analizira
U ViK-u su nam kazali da njihov laboratorij svaki dan, uključujući dane vikenda i praznika, kontrolira zdravstvenu ispravnost vode. Kao parametre, koji se analiziraju, istakli su:
Escherichia coli, koliformne bakterije, broj kolonija na 36 stepeni celzija, broj kolonija na temperaturi 22 stepena celzija, enterokoki, clostridium perfringens, pseudomonas aeruginosa, mutnoća, miris pH vrijednosti, elektroprovodljivost, rezidualni hlor, utrošak kalijumpermanganata, hloridi, amonijak, nitrati, sulfati, cijanidi, anjonski deterdženti, antimon, željezo, mangan, bakar, aluminij, olovo, kadmij, hrom, arsen, selen, živa, kalcij, kalij, natrij, tertahloroeten, trihloroeten, ukupni trihalometani, bromform, hloroform, dibromohlorometan, bromodihlorometan, ugljiktetrahlorid, 1,1,1-tihloroetan, 1,2-dibromo-3-hloropropan, 1,2-dibrometan, trihloroacetonitril, dihloroacetonitril, 1,1-dihloro-2-propanon, hloropikrin, bromohloroacetonitril, 1,1,1-trihloropropanon, dibromoacetonitril, ukupni pesticidi, ronnel, atrazin, propazin, ametryn, hlorpirifos, tokuthion, gution, terbutrin, dihlorovos, mocap, disulfoton, metolahlor, alahlor, butahlor, bromacil, metilparation, aldrin, alfa-BHC, beta-BHC, gama-BHC, delta-BHC, dieldrin, heptahlorepoksid, metoksihlor, heksahlorociklopentadien, cis-nonahlor, trans-nonahlor, cis-hlordan, heksahlorobenzen, transhlordan, simazin, prometon, prometrin, parathion-metil, ukupni policiklični aromatski ugljikovodonici, benz (g,h,i)perilen, indeno(1,2,3-cd)piren, benz(h)fluoranten, benzo(k)fluoranten, benzo(a)piren, piren, benzo(a)antracen, crisen, fenantren, benzo(a,h)antracen, fluoren, aceftilen, antracen i mineralna ulja.
Naglasili su da sarajevski laboratorij Euro Inspekt vrši analizu osnovnih fizičko-hemijskih i mikrobioloških parametara te da bijeljinski Institut za vodu vrši analizu svih hemijskih parametara. Prema njihovim riječima, parametri su definisani pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.
Odavno je poznato da je veći dio infrastrukture, tj. cijevi, kroz koje se vrši distribucija vode, decenijama stara. To je još jedan od razloga za zabrinutost za ispravnost vode. Zabrinutost je utoliko veća zbog navoda da su među tim cijevima i one izrađene od azbesta, a koji je opasan po zdravlje.
Upitani da li se procjenjuje rizik vodovodne infrastrukture po kvalitet i ispravnost vode, u ViK-u su rekli da "poduzimaju sve potrebne mjere da vodovodna infrastruktura ne bi imala negativan utjecaj na kvalitet i zdravstvenu ispravnost vode za piće".
Odakle se uzimaju uzorci i koliko često
Na pitanje sa kojih lokacija, istočišta se uzimaju uzorci vode za analizu, u ViK-u su odgovorili da uzorke uzimaju na izvorištima vode i iz česmi koje su u sistemu javnog vodosnabdijevanja kod krajnjih potrošača. Uvjeravaju da su te lokacije određene tako da "sva izvorišta budu svaki dan pod kontrolom" i da "podaci o kvalitetu vode budu reprezentativni za zonu vodosnabdijevanja".
"Lokacije kontrolnih tačaka sa kojih se uzimaju uzorci su raspoređene po cijelom gradu tako da su svaki dan obuhvaćena sva izvorišta i da je sistem vodosnabdijevanja pod kontrolom. Lokacije na kojima se vrši svakodnevno uzorkovanje su uglavnom objekti ViK-a, javne česte i druge javne građevine, u koje nam vlasnici dozvoljavaju pristup", dodaju.
Pitali smo i u kojem procentu se uzorkuje voda za redovnu analizu kod krajnjih korisnika - u stambenim zgradama, zgradama javnih ustanova, zgradama koje koristi veliki broj građana, kao što su tržni centri.
"Prema zakonskoj regulativi, ViK je nadležan za zdravstvenu ispravnost do glavnog vodomjera, a nije nadležan za ispravnost vode u unutrašnjim instalacijama u građevinama. Bez obzira na navedeno, ViK uzima uzorke vode sa istočišta iz privatnih i javnih građevina u svrhu redovne kontrole i po osnovu reklamacija na kvalitet vode. U slučajevima reklamacije na kvalitet vode, uzimaju se i dodatni uzorci na različitim istočištima u građevini i/ili susjednim građevinama i građanima daju povratne informacije o kvalitetu vode", tvrde.
Ključno pitanje: Gdje se objavljuju informacije
Tema je bilo i to da li se javno objavljuju broj uzoraka uzetih sa istočišta, broj uzoraka uzetih sa istočišta, broj parametara i koliko često se uzorkuju parametri.
"Informacije o broju analiziranih uzoraka vode se jednom mjesečno javno objavljuje na internetskoj stranici ViK-a i informacij se dostavlja Skupštini Kantona Sarajevo, pri tom se navodi koliko je uzoraka analizirano na fizičko-hemijske parametre, koliko na mikrobiološke parametre, koja institucija je izvršila analize i informacija o potvrdi zdravstvene ispravnosti vode za piće. Učestalost analiza je u skladu sa navedenim pravilnikom, gdje definisani broj uzoraka zavisi od količine isporučene vode sa pojedinog izvorišta", istakli su.
Kada je u pitanju jedna od ključnih informacija - gdje se objavljuju vrijednosti parametara analizirane vode, ona je dostupna samo Ministarstvu zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine.
"Vrijednosti parametara analiziranih uzoraka vode se dostavljaju Ministarstvu zdravstva FBiH, jer je to definisano pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Zakonskom regulativom nije definisana obaveza javnog objavljivanja rezultata analiza od subjekta u poslovanju s hranom (ViK)", navode.
Na internetskoj stranici entitetskog Ministarstva zdravstva nismo mogli pronaći izvještaje o vrijednostima analiziranih parametara pitke vode u Kantonu Sarajevo.
Ko vrši eksternu kontrolu
Spomenute laboratorije, Euro Inspekt iz Sarajeva i Institut za vodu iz Bijeljine su istaknute kao one koje vrše eksterne kontrole analize, a u skladu sa standardom BAS EN ISO/IEC 17025. Riječ je o međunarodnom standardu kojim se utvrđuju "opći zahtjevi za kompetentnost, nepristrasnost i dosljedan rad ispitnih i mjernih laboratorija te se može primjenjivati na sve organizacije koje provode laboratorijske aktivnosti".
Također smo pitali koliko puta godišnje i na kojim lokacijama Institut za vode iz Bijeljine vrši analize vode (da li na izvorištima i na istočištima) i da li objavljuje vrijednosti mjerenih parametara. Te vrijednosti se ne objavljuju javno, a u ViK-u ističu da to zakon tako nalaže.
"Broj uzoraka, koje Institut za vode uzima, zavisi od količine isporučene vode sa pojedinih izvorišta i kreće se od jednog do četiri uzorka u toku godine po izvorištu, što je definisano pravilinikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Uzorci se uzimaju iz istočišta u distributivnom sistemu, tako da je to ujedno kontrola distributivnog sistema i izvorišta. Informacija o broju analiziranih uzoraka vode i potvrdi zdravstvene ispravnosti vode u Institutu za vode Bijeljina se javno objavljuju na internetskoj stranici ViK-a, a rezultati se ne objavljuju, jer to nije propisano zakonskom regulativom", naglasili su.
Pitanje laboratorija
Upit sarajevskom preduzeću odnosio se i na to u kojoj mjeri je njihov laboratorij infrastrukturno i kadrovski osposobljen. Smatraju da imaju, kako su naveli, izuzetno dobro osposobljen laboratorij.
"Osim opreme za osnovne fizičko-hemijske i mikrobiološke analize, laboratorij ViK-a, između ostalog, posjeduje i sofisticiranu opremu za analizu cijanida, deterdženta, metala, pesticida, nusprodukata hlorinacije, policiklični aromatskih ugljikovodonika, mineralnih ulja, lakoisparljivih organskih supstanci i identifikaciju raznih organskih polutanata. Osoblje laboratorije je svoju kompetentnost više puta potvrdilo uspješnim učestvovanjem u međunarodnim testovima osposobljenosti, kojima je potvrđena tačnost rezultata analiza koje vrši laboratorija", dodaju.
U ViK-u su potvrdili da Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine (BATA) nije akreditirao njihovu laboratoriju te da su u procesu dobijanja akreditacije. U ovom institutu su nam istakli da laboratorij ViK-a nije u njihovoj bazi akreditiranih, a koja je dostupna na njihovoj internetskoj stranici.
I jedni i drugi su naglasili da akreditacija nije obavezna, a u BATA-i nisu željeli komentarisati zašto ViK-ov laboratorij nije akreditiran. U BATA-i su napomenuli da je inspekcijsko tijelo ViK-a akreditirano u "području mjerila protoka". No, ni jedni ni drugi nisu željeli komentarisati šta znači izostanak akreditacije, tj. koje su posljedice toga.
Pitanje kanalizacije
S obzirom na to da je cilj da se u vodotoke ispušta što veća količina otpadne vode koja je prečišćena, a kako bi se vodeni ekosistemi što više zaštitili, tema je bila i to koliko se otpadnih voda pročišćava.
Kako su naveli u ViK-u, 70 posto vodomjernih mjesta je priključeno na kanalizaciju, pa na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Butilama. Tvrde da se glavni gradski kolektor ne ulijeva u Miljacku.
"Na postrojenje u Butilama priključeni su glavni gradski kolektor, kao i hadžićki (blažujski), hrasnički i rajlovački", dodaju.
Jedan od čestih navoda je i taj da se voda zagađuje neadekvatnom kanalizacijom na Bjelašnici i Igmanu te da je to posljedica poslijeratne izgradnje na ovim planinama, posebno na Bjelašnici. U ViK-u uvjeravaju da su kanalizacioni kolektori u ovom dijelu kantona priključeni na postrojenje u Butilama.
"Kanalizacioni kolektor prikuplja otpadne vode na području Babinog Dola (Bjelašnica), prolazi kroz Hadžiće i ulijeva se gradskim kolektorom na postrojenje Butile", obrazložili su.
Kako su naveli, prečišćena voda se ispušta u rijeku Bosnu po parametrima koji su utvrđeni uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije. Također smo pitali kako se postupa s dehidriranim muljem koje nastaje kao krajnji produkt prečišćavanja otpadnih voda.
"Mulj se serijom tretmana dehidrira do 25 posto suhe tvari i smanjuje mu se volumen, čime se olakšava njegova dispozicija uz smanjene troškove odlaganja. Trenutno se mulj odlaže u dvije privremene deponije u okviru parcele postrojenja, dok se ne nađe finalno rješenje za njegovo zbrinjavanje", obrazložili su u ViK-u.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo pitali smo da li je tačno da više ne vrše analizu sa izvorišta, već da je to povjereno privatnoj ustanovi. U odgovoru su naglasili da nekoliko godina ispituju vodu sa izvorišta Vrelo Bosne te tokom ljeta sa izvorišta Skakavac. Kao razlog zašto to rade naveli su to što posjetitelji ovog dijela Kantona Sarajevo ovu vodu koriste za piće. Prema njihovim riječima, za ostala izvorišta nemaju informacije, jer nisu u njihovoj nadležnosti.
