Narod i pravda: Uvođenje dodatnih barijera vodilo bi kolapsu bh. ekonomije
Ističu da se mjere restrikcije, u pogledu zaštite granice BiH, trebaju isključivo odnositi na promet ljudi, uz razmatranje opravdanosti uvođenja izuzetaka na medicinsko, diplomatsko i transportno osoblje.
"Ekonomija BiH je potpuno zavisna o uvozu roba. U ovim okolnostima, osobito je zabrinjavajuća ovisnost o uvozu hrane, medicinske opreme i robe široke potrošnje, ali jednako i ovisnost izvoznih kapaciteta o uvozu roba iz inostranstva. Imajući u vidu navedeno, svaki daljnji vid tržišnih poremećaja nastalih uslovljavanjem nesmetanog protoka roba, te uvođenje dodatnih barijera trgovini, nedvojbeno bi vodilo kolapsu bh. ekonomije", upozoravaju iz te stranke.
Naglašavaju da je s aspekta odgovornosti bh. vlasti neophodno je iznaći "prelazne institucionalne mehanizme" kojima se osigurava nesmetan uvoz roba u BiH, dok bi mehanizmi diplomatske koordinacije bili nužna sprega u osiguranju izvozne performanse u zemlje EU i regiona.
Kao drugu mjeru naveli su da masovni pad prihoda poslovnog sektora treba ublažiti mjerama smanjenja rizika likvidnosti, kroz smanjenje fiksnih troškova.
To po njima treba da uključi smanjenje fiksnih troškova kroz smanjenja opterećenja troškova plata, donošenjem Uredbe o odgađanju uplate doprinosa na period od tri mjeseca; smanjenje fiksnih troškova kroz smanjenje kreditnog opterećenja pravnih lica, donošenjem Uredbe o uvođenju moratorija na otplatu rate kredita na period od tri mjeseca; te suspenziju naplate specifičnih parafiskalnih nameta po hitnom postupku na svim nivoima vlasti u FBiH u periodu od tri mjeseca.
"Također, ta bi mjera podrazumijevala preusmjeravanje postojećih sredstva Zavoda za zapošljavanje i njihovog stavljanja u funkciju osiguranja dugoročnog zaposlenja radnika iz specifičnih sektora pogođenih krizom; inspekcijski nadzor usredotočiti na edukaciju i prevenciju, te izbjegavanje nerazumnog i neosnovanog izricanja kazni u datim okolnostima; umanjenje troškova zakupa ili moratorij na plaćanje zakupnina u prostorima čiji je vlasnik država (opštine, kantoni i ostale institucije); te povrat novca od uplaćene boravišne takse iz turističkih zajednica, hotelijerima i drugim pravnim licima koja su pogođena udarom na granu turizma", navode iz stranke Narod i pravda.
Treća predložena mjera je osnivanje Kriznog fonda na svim nivoima vlasti kako bi se etablirali insitucionalni mehanizmi za provedbu sveobuhvatnih mjera za ublažavanje ekonomske krize u srednjem roku.
Tvrde da je neophodno restruktuiranje kantonalnih i federalnih budžeta radi akumuliranja finansijskih sredstava za djelovanje Kriznog fonda.
Naredna mjera Naroda i pravde bila bi jačanje robnih rezervi na svim nivoima vlasti, radi osiguranja nesmetanog snadbijevanja elementarnim životnim namirnicama i relaksiranja pritiska tržišnih poremećaja robne razmjene esencijalnim proizvodima.
"Kao mjeru posljednjeg utočišta treba razmotriti mogućnost dogovornog (beskamatnog) odgađanja servisiranja dijela međunarodnih obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama, na dogovoreni prelazni period, baziranim na principu solidarnosti i društveno odgovornog djelovanja pomenutih institucija", saopćeno je iz Naroda i pravde.
Memoari Angele Merkel: Branila svoju migrantsku politiku i bliske veze s Rusijom
Očekuje se da će Joe Biden i Emmanuel Macron uskoro objaviti početak primirja u Libanu
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
