Naučnik Igor Rudan pojasnio kako se računa stopa smrtnosti od koronavirusa i šta je pozitivna stvar
Rudan ističe da od početka pandemije koronavirusa ima ljudi koji tvrde da je ova virusna bolest blaža i manje opasna od gripe, dok ima i onih koji govore da je znatno opasnija od gripe.
"Neki mediji, u svom potpunom nerazumijevanju ovog pitanja, počeli su objavljivati da je novi koronavirus 'čak i 20 ili 30 puta smrtonosniji' od virusa gripe. Danas je ovo središnje pitanje napokon eksplodiralo i u svjetskim medijima, jer je WHO objavila 'da je oko 3.4 posto zaraženih umrlo'. To medijima i javnosti zvuči zastrašujuće, iako sam u 'Nedjeljom u 2' pokušao objasniti zašto to još uvijek nije zastrašujuće, kao i zašto niti brojka od sedam posto ne bi trebala biti zastrašujuća za sve nas, te zašto čak ni takva stopa ne bi uzrokovala bitno više smrti nego gripa. Ova objavljena stopa je dvostruko manja od sedam posto, što je, znači, čak i dobra vijest. Na istom tragu kao i ja, danas se javno oglasio i predsjednik SAD-a, Donald Trump, koji je rekao kako je broj kojeg je objavila WHO 'pogrešan'. Rekao je da je razgovarao s ljudima koji o tome nešto znaju i da je njegov dojam da je taj broj svakako ispod jedan posto, ako ne i znatno manji. To sam tačno i ja rekao u emisiji kod Ace - dao sam konzervativnu procjenu na 0.5 do jedan posto, uz mogućnost da bude i bitno manji. Vidite kako je život nepredvidiv - danas sam javno ujedinjen u mišljenju s Trumpom, a naizgled protiv WHO-a. Iako samo naizgled, jer vidjet ćete da su i Trump i WHO u pravu, svako na svoj način. To će vam pokazati i koliko je, zbog nerazumijevanja ove struke, medijima danas teško pratiti šta se zapravo zbiva", napisao je Rudan u svom Facebook postu.
Umirali zaraženi u bolnicama
U nastavku svog pojašnjenja Rudan kaže da u počecima svake virusne epidemije virus bira ljude s oslabljenim umunološkim sistemom koji ga teže odbacuju. Zbog toga su, kako kaže, prvi pacijenti nerijetko stariji ljudi ili oni koji već imaju neke bolesti koje ih čine ranjivim. Potom se virus prenosi na druge pacijente u bolnici, vrlo osjetljive ljude, bolesnike koji se već liječe od drugih bolesti. Upravo zbog toga, ističe Rudan, u početku je udio umrlih među svim oboljelima jako visok. Tako je sve počelo u Wuhanu, a potom i u Italiji - umirali su zaraženi u bolnicama, obično stariji i bolesni ljudi.
"U međuvremenu, virus se počeo širiti i među općom, to jest izvanbolničkom populacijom. Zaražavao je mnoge ljude koji su inače zdravi, te im se sve bolje prilagođavao. Velik broj tih ljudi mislio je da ima prehladu, gripicu, a možda i težu gripu, koju je preležao kod kuće ili je jednostavno prehodao. Samo oni rijetki koji su se s temperaturom i simptomima borili duže od osam ili devet dana tražili su pomoć u bolnici u Wuhanu. To je stoga što u Kini tipično ne postoji primarna zdravstvena zaštita i porodična medicina kakvom je mi poznajemo, već postoje goleme bolnice u njihovim ogromnim gradovima poput Wuhana gdje se oboljeli javljaju izravno", riječi su kojima Rudan pojašnjava brzo širenje virusa u kineskom gradu, ali i veliki broj smrtnih slučajeva jer su klinike za intenzivnu njegu nespremno dočekale koronavirus.
Hrvatski naučnik smatra da je broj zaraženih u Wuhanu bio puno veći od broja koji se pojavljivao u medijima. Naime, u statistikama se pojavljivao broj potvrđenih slučajeva, što podrazumijeva samo one zaražene koji su morali doći u bolnicu i tamo biti testirani. Međutim, puno je ljudi koji su, uplašeni od informacija o novoj zarazi, odbijali doći u bolnicu. Potom Rudan pojašnjava kako su takvi podaci doveli do pogrešne slike o stopi smrtnosti.
"Ako pratite potvrđeno zaražene i umrle u 'realnom vremenu', to jest dan po dan, razumije se da jako puno zaraženih još uopće nije imalo šansu ozdraviti ili pak umrijeti. Ljudi na intenzivnoj njezi umirat će još danima, sedmicama, možda i mjesecima, pa će vam se zbog toga broj umrlih u brojniku vremenom povećavati na onaj broj zaraženih koji do danas već imate. Time vaša stopa smrtnosti 'umrli kroz potvrđeno zaraženi' neće onda više biti dva ili tri posto, nego može vremenom rasti, možda i na sedam posto. Zbog toga reći da je 'tri ili četiri posto do sada potvrđeno zaraženih umrlo' zapravo nije pogrešno samo po sebi, a to je WHO učinila", objašnjava Rudan.
U skladu s tim, Rudan naglašava da stopa smrtnosti među potvrđeno zaraženima nije toliko važna, već je potrebno znati stopu smrtnosti među ukupno zaraženima. Međutim, kako dalje kaže, ovu stopu niko ne može znati jer bi za to trebalo provesti testiranje među nasumnično izabranih barem 10.000 ili još bolje 100.000 stanovnika Wuhana. Ovakva istraživanja niko do sada nije proveo jer je zdravstveni sistem bio preokupiran dijagnozom koronavirusa u bolnicama.
"Stoga bi ova nova bolest, temeljem svih raspoloživih podataka, mogla biti lakša od obične gripe i odnijeti manji broj žrtava - možda čak i znatno manji", piše Rudan te pojašnjava zašto se nikakav stvarni postotak umrlih među svim zaraženima ne bi trebao projicirati na cjelokupno stanovništvo: "Prvi razlog je što virus zahvaća pretežno stariji dio stanovništva, pa se ta stopa, kad je jednom budemo znali, a trenutno je niko ne može znati, može projicirati na stariji dio, ali ne i na mlade i djecu, jer njihove su stope još i znatno manje. Drugi razlog je što se neće svi zaraziti. Virus neće uspjeti zaraziti baš svakog od nas zbog naše geografske raštrkanosti u mnoga manja mjesta i naselja, a u velik broj njih nikada neće ni ući niko zaražen. Tome će dodatno pridonijeti i protuepidemijske mjere i izolacija oboljelih. Zatim, kako se ljudi budu zaražavali i ozdravljivali, stjecat će imunost na virus, pa će virus imati sve manji broj ljudi na koji može skočiti. Time će u nekom trenutku broj novih osoba koje će svaki već zaraženi moći dalje zaraziti pasti na manje od prosječno 1, pa će epidemija samu sebe ograničiti i zaustaviti. To i jest razlog zašto se vakcinišemo, kako bismo onemogućili virusu, ako i zarazi nekog nevakcinisanog, da ima brojne opcije na koga dalje skočiti, jer ljudi će već imati imunitet na njega i odbaciti ga pokuša li ući u njih. Mnogi procesi u prirodi su samo-ograničujući na sličan način, i šumski požari, i padovi berzi, i epidemije. Ali, najvažnija pozitivna stvar kojoj se svi nadamo jest da će koronavirus biti sezonski virus, kao i njegovi rođaci, te će nestati s toplijim vremenom i promjenama u prirodi koje donose kasno proljeće i ljeto, kao što tada nestaju i prehlade, koje koronavirusi također izazivaju".
Ljudi će konačno shvatiti koliko je gripa opasna
Upravo zbog toga, dodaje Rudan, razlozi zbog kojih se čini da je stopa smrtnosti od koronavirusa u Italiji jako visoka jeste što se tamo bolest najprije širila po bolnicama malih naselja, potpuno nepripremljenih na epidemiju.
Na kraju svog posta Rudan ističe kako u svemu lošem nastoji pronaći nešto dobro, pa i u epidemiji koronavirusa. Kako kaže, ljudi će konačno shvatiti koliko je gripa opasna bolest i početi se vakcinisati protiv nje.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
