Nedim Sladić: Ispod 2.000 metara n/m sve je rizičnije ulagati u zimski turizam; u augustu ide novi val vrućina
Sladić je kazao kako je vrhunac toplotnog vala bio jučer, a da vrućina i dalje pritišće Hercegovinu koja će se još par dana boriti sa visokim temperaturama dok će se Bosna malo ohladiti jer postoje dotoci vlažnog zraka i dolazi do pljuskova lokalnog karaktera.
O prošlim i sadašnjim ljetima
"Mi smo izašli iz najgoreg i pred nama su malo podnošljivi dani, s obzirom na nakupljenu toplotnu energiju neće to biti potpuno svježije. I dalje su temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, sve do 22.- 23. jula temperature će ići iznad 30 stepeni u Bosni. Ono što možemo reći da će oko 24. jula doći do prodora hladnih struja koji će spustiti temperature u Bosni na oko 23-24 stepena celzijusa", kazao je Sladić i naveo da dosta visoke temperature ostaju iza nas.
Sladić je naveo da je najveća ikada izmjerena temperatura u Bosni i Hercegovini izmjerena u Mostaru 31. jula 1901. godine i iznosila 46,2 stepena, a da je druga najveća izmjerena u Trebinju 24. jula 2007. godine i iznosila 45,5 stepeni celzijusa. Naveo je da je u Sarajevu 1946. godine izmjereno 40 stepeni celzijusa. Podsjeća i da je 2012. godine bilo najtoplije ljeto koje je zabilježeno, ali da je i 1950. godine bilo jednako toplo.
"Od 1950. godine je prošlo dakle 30 ili 40 godina do izrazito velikog broja vrelih dana u julu 1992. godine, tada je bio izuzetno veliki broj vrelih dana i poslije u augustu 1994. godine. Sada dolazimo do bitnog dijela da smo od 1950. godine čekali veliki razmak, i godine su uglavnom bile u granicama. Nakon toga imamo 1998., 2000., pa 2003. koja je bila izrazito vrela", naveo je Sladić kao primjer i kazao i da su 2006. godina i 2007. bile vrele, a onda rekordna 2012. godina i da bi ovo ljeto moglo biti u rangu sa onim iz 2012. godine.
Sladić je naveo kako su temperature na Jadranu dosegle temperature u nekim tropskim morima.
"Hajmo zamisliti sendvič sa dvije kriške. Te dvije kriške su polja sa našim zračnim strujama. Ako zamislimo koru kao dvije zračne struje i dva zračna sistema, a topinzi unutar sendviča je centralna i jugoistočna Evropa. Vidimo kako kruži zrak i ide do visine tog topinga. Ako zamislimo dvije tost kriške, da smo ih obrnuli vidimo krivulju koja drži toping u mjestu i ne da da sklizne.To možemo pojačati salamom nečim što će dati čvrstoću. Ovdje imamo zarobljeni učinak koji se jako sporo kreće. Zovemo kvazistacionaran i on se u takvim okolnostima može održavati dugo vremena", pojasnio je slikovito Sladić kako je došlo do toplotnog vala.
Rekao je da prognoze pokazuju da će vrlo vjerovatno i august biti natprosječno topao mjesec, sa manjom količinom padavina što donosi mogućnost toplotnih valova.
"Ovo nije vrhunac ljeta. Gledajući na duže staze imati ćemo izrazito toplih dana. Možda ne kao u ovom talasu, ali ne smijemo isključiti", naglasio je Sladić.
Sladić je naveo da se došlo u situaciju da je klima imperativ jer ljeta postaju teška i zbog prisustva vodene pare u atmosferi i to dovodi do toga da su ljeta teža i ne može se više računati na svježinu u noćnim satima.
"Nismo čuvali zelene površine koje su bitne za svježinu. Nismo razmišljali o urbanim toplotnim ostrvima gdje su temperature veće od mjernih stanica. Načičkali smo dosta zgrada i drugih objekata, iako to nije problem, ali problem je što se posjeklo dosta stabala i šume, a nismo nadoknadili da bi imali dozu svježine", poručio je Sladić.
Istakao je da do sada nije prošao nijedan Sarajevo Film Festival da nije imao kišu, ali da je za detalje potrebna kratkoročna prognoza.
Upozorio je i da je hidrološka situacija vrlo loša i da su rezerve na izdahu, a da jaki pljuskovi što se toga tiče ne donose olakšanje jer zemlja ne može da upije tu vodu.
"Intenzitet padavina koji mogu primiti slivnici u BiH, Austriji, Irskoj, Vellikoj Britaniji, Njemačkoj, a to je količina padavina koja u satu ne prolazi 8 mm po satu, kada imamo više vodene pare u atmosferi, više oborive vode, više toplotne vode, to je hrana za veće kondenzovanje, taj intenzitet padavina često bude preko 100 mm po satu. U Njemačkoj su bili pljuskovi sa intenzitetom od 800 mm po satu, i naravno tu količinu odvodni sistemi ne mogu primiti tu količinu", upozorio je Sladić.
Pozvao je na adaptaciju sistema i naveo da su šume i stabla bitna koja provode kišu do podnožja drveta, da bukva može primiti količinu padavina koja padne u godini na sjeveroistoku Bosne.
"Ne mora značiti da će baš svako ljeto biti izrazito toplo. Imat ćemo mi ljeta kao 2014. ili 2018. godine koja su kišna i sparna. Broj vrelih dana se povećao, bili su i ranije vreli dani, ali je sporno da se nešto što se dešavalo u 40 godina ponavlja svake godine ili dvije, a to se zove pomjeranje krive u klimi", pojasnio je Sladić.
Prognoze za budućnost
Sladić je pojasnio da će vremenske pojave koje su nekad bile normalne sada postati izolirani slučajevi.
"Sve ispod 2000 metara nadmorske visine rizično je ulagati u turizam. Radim istraživanje za UNDP i radim pomak snježne granice. Prije je baza snijega bila na 1130 metara, nulta izoterma, što odgovara donjem dijelu staze na Babinom dolu, a sada smo u situaciji da imamo 2,5 stepena porasta i ta snježna granica se pomjerila na 1520 metara, za punih 390 metara", kazao je Sladić.
Sladić je za kraj razgovora naveo da će na jesen 2024. godine započeti doktorat koji bi trebao završiti 2028. godine u četverogodišnjem državnom projektu Velike Britanije. Poručio je i da je bio dobio posao u Pragu i d aje imao i jednu ponudu za posao u Londonu koje nije prihvatio zbog doktorskog studija i projekta na kojem će raditi.
Gostovanje Nedima Sladića u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem YouTube kanalu kao i na portalu Klix.ba
Također, nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.
Mirjana Karanović otkrila da ima bosanske korijene: Prvo sam počela u pozorištu
