Konferenciji su prisustvovali ministrica zdravstva Zilha Ademaj, dekanesa Medicinskog fakulteta Almira Hadžović-Džuvo, koautori Ensar Abazović, Sniježana Hasanbegović, Erol Kovačević, recenzent i vanredni profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja Ifet Mahmutović te Suada Karić.
Po riječima Abazovića, podaci do kojih se došlo tokom istraživanja jasno ukazuju da se pod hitno moraju promijeniti prehrambene navike kod djece, njihov stil života, te povećati tjelesna aktivnost.
"Priručnik služi boljem razumijevanju problema pretilosti i ujedno predstavlja smjernice za direktore škola koji se također zajedno s nastavnicima tjelesnog odgoja trebaju boriti protiv ovog problema", pojasnio je Abazović, te dodao da je naša zemlja na drugom mjestu iza Albanija po pitanju gojaznosti.
Svi učesnici konferencije složili su se da je pretilost globalni problem savremenog svijeta, ali i da su podaci do kojih se došlo tokom pisanja ove publikacije više nego poražavajući.
"Oko 50 posto djece u osnovnim školama ima određeni poremećaj u svojoj tjelesnoj težini, od čega je oko 10 posto djece pothranjeno, a njih 40 posto su pretila", istakla je ministrica Ademaj.
Navela je kako je za nju ključ problema u porodici, naročito u majkama koje stvaraju prehrambene navike kod djece, a na drugom je mjestu škola, a na trećem zdravstvo.
"Gojaznost je zdravstveni problem i jedan od ključnih faktora rizika za pojavu ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, oboljenja respiratornog sistema, dijabetesa. I vrlo je važno krenuti s mjerama prevencije koje treba početi provoditi u porodici, školama i naravno u primarnim zdravstvenim ustanovama", rekla je ministrica Ademaj.
Problem pretilosti se mora rješavati dugoročno i sveobuhvatno, istaknuto je tokom današnje konferencije za medije.
"Moramo početi djelovati na vrijeme, jer kad vam dođe dijete koje ima deset godina, a teško je 90 ili 100 kg, onda zaista imamo problem koji je vrlo teško riješiti", naglasila je Hasanbegović.
Epidemija gojaznosti je vrlo složen problem jer obuhvata socio-ekonomske, psihološke i druge aspekte, po riječima dekanese Hadzović-Džuvo, gojazni ljudi žive kraće za u prosjeku 7,1 godinu od osoba koje imaju adekvatnu tjelesnu masu.
"Problem pretilosti s kineziloškog aspekta nastaje u momentu kada počinje sjedilački način života, odnosno smanjen broj tjelesne aktivnosti. Djeca se danas sve manje igraju na igralištima, a sve više sjede pred ekranima televizora, kompjutera ili na mobitelima", naglasio je Kovačević i potcrtao kako se kroz kroz redovnu nastavu tjelesnog odgoja mora primarno uticati na način života djece i njihove navike.
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS je formiralo Tim koji radi na izradi podzakonskog akta za pravilnik o ishrani u osnovnim i srednjim školama.
"Pravilnik o ishrani za predškolsku i školsku djecu podrazumijevaju da se kroz kvalitetnu ishranu utiče na prehrambene navike djece, a doći će i do promjene menija u učeničkoj užini", najavila je predsjednica Tima Karić.
Recenzent Mahmutović je kazao da Svjetska zdravstvena organizacija pretilost tretira kao bolest, što znači da mi trenutno imamo oko 50 posto bolesne djece u Kantonu Sarajevo.
"Osnovni smisao čovjeka je kretanje, a i njegova inteligencija zavisi od toga. Zbog sve manje fizičke aktivnosti dolazi i do degenerativnih promjena na mozgu pa danas djeca pogrešno drže olovke ili ne mogu makazicama da izrežu papir", kazao je Mahmutović te rekao da se ne smije zanemariti ni onih 10 posto pothranjene djece.
Iako je od ove školske godine treći čas tjelesnog odgoja, recenzent Mahmutović je mišljenja da je to i dalje premalo, jer Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti i ukoliko to ne uradimo bojim se da ćemo za 20 godina imati radno nesposobno stanovništvo.
