Još jedan sraman čin
278

Negator genocida na mjestu zločina: Handkeu u Višegradu dodijeljena nagrada "Ivo Andrić"

V. K.
Handke dobio nagrade od rukovodstva RS-a i Emira Kusturice (Foto: SRNA)
Handke dobio nagrade od rukovodstva RS-a i Emira Kusturice (Foto: SRNA)
Kontroverzni nobelovac Peter Handke danas je boravio u BiH gdje se sastao s rukovodstvom entiteta RS. Nakon sastanka, Handke se zajedno s režiserom Emirom Kusturicom uputio u Andrićgrad gdje mu je dodijeljena "Velika nagrada Ivo Andrić".
Kako se navodi, Handke je ovu nagradu dobio ispred Andrićevog instituta u Andrićgradu nadomak Višegrada za najbolju knjigu objavljenu u Srbiji i entitetu Republika Srpska tokom 2020. godine pod nazivom "Drugi mač - Majska povijest".

Ono što je interesantno, a ujedno i ironično u Handkeovoj posjeti Višegradu jeste činjenica da je ovo drugi put da kontroverzni pisac boravi u ovom gradu.

Prvi put, negator genocida Handke u ovom gradu je boravio je nedugo nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu tačnije 1998. godine gdje je boravio u hotelu Vilina Vlas, zloglasnom mjestu koje je tokom rata u BiH postalo simbol etničkog čišćenja, zlostavljanja i ubistava koja su se dešavala u ovom objektu.

Prema izvještaju posebnog Komiteta UN-a iz 1994. godine, tokom 1992. godine silovano oko 200 žena. Neke od njih su ubijene, a neke su izvršile samoubistvo.

Osim toga, Vilina Vlas je objekat gdje je nakon višednevne torture strijeljano 16 osoba bošnjačke nacionalnosti. Pripadnici srpske paravojne formacije "Osvetnici", kojom je komandovao Milan Lukić, oteli su 1992. godine 16 osoba bošnjačke nacionalnosti koji su iz sela Sjeverin autobusom krenuli na posao u Priboj.

Iako je sama dodjela Nobelove nagrade Handkeu 2019. godine predstavljala ciničnu uvredu za sve žrtve genocida, Handkeovo vraćanje na mjesto zločina 23 godine poslije, predstavlja još jednu bolnu ranu za sve žrtve genocida kako u Srebrenici tako i brojnih zločina koje je počinila Vojska RS-a i brojne paravojne formacije na teritoriji Višegrada i drugih gradova u istočnoj Bosni gdje je ubijeno hiljade Bošnjaka.

Iako u Bosni i Hercegovini gotovo svakodnevno možemo čuti poruke tolerancije i pozive da se građani okrenu temama budućnosti, posjete poput Handkeove sigurno da bude izuzetno ružne uspomene svim žrtvama zločina na prostoru istočnih dijelova Bosne i Hercegovine.

Negator genocida Peter Handke dobio je Nobelovu nagradu za književnost 2019. godine, a ona je vrlo brzo postala predmet osporavanja kako u BiH tako i u svijetu. Kada je riječ o samom Handkeu, nagrada mu je donijela priznanje onih koji se poistovjećuju s retrogradnim ideologijama koje je Handke uvijek tako rado promovirao kroz svoja djela, ali i druge javne istupe.

Na kraju, umjesto svjetskog priznanja kakvo je, primjera radi, dobio nobelovac Ivo Andrić, kontroverzni pisac je postao persona non grata u jednom dijelu BiH.

Umjesto "nobelovske" širine, Handke je postao osoba koja dobija priznanja od jednog entiteta, kao i nagrade koje nose ime po slavnim bh. nobelovcima čije ime se ne bi trebalo ni po kojem osnovu dovoditi u vezu s osobama kakva je negator genocida i kontroverzni nobelovac Peter Handke.