New York Times: Balkan postaje testno područje u novom hladnom ratu s Rusijom
New York Times piše da Rusija sve više širi svoj utjecaj i povećava etničke napetosti u zemljama koje teže da se pridruže Evropskoj uniji.
Trovanje ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije u Velikoj Britaniji rezultiralo je zapadnjačkim odgovorom koji je podrazumijevao protjerivanje blizu 150 ruskih diplomata i obavještajnih zvaničnika.
"S obzirom na to Balkan postaje još važniji, a Rusija traži načine za osvetu koji su asimetrični i pružaju više mogućnosti Moskvi", kazao je Mark Galeotti, viši istraživač u Instititu za međunarodnu saradnju u Pragu.
U svom novom tekstu pripremljenom za Vijeće Evrope Galeotti je istakao da Rusija Balkan posmatra kao bojište u svom "političkom ratu" nastojeći stvoriti nove smetnje u potencijalnim pregovorima s Evropskom unijom.
Charles A. Kupchan koji je bio predsjednik Vijeća nacionalne sigurnosti za vrijeme predsjednika SAD-a Baracka Obame rekao je da Rusi iskorištavaju posljednji dio Zapadne Evrope koji je politički disfunkcionalan.
Na Balkanu takmičenje s Rusijom ima potencijal da ponovo prouzrokuje nestabilnost u regiji koja još nije u potpunosti prošla zbog zlog sukoba koji je trajao od 1992 do 1995 godine i koji je razorio bivšu Jugoslaviju, piše New York Times.
Naveli su i to da su nakon tog sukoba mnoge građevine u Sarajevu obnovljene, međutim, BiH kao "slomljena" država na kraju rata 1995. godine postaje krhki konstrukt sa slabim vodstvom i u kojem preovladava korupcija, etnička i nacionalistička mržnja među različitim zajednicama koje se zapravo smatraju metaforom Balkana.
Kupchan je naglasio da upravo to Rusija želi iskoristiti i da je to jedna od ulaznih tačaka što je zapravo ohrabrilo i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da provodi referendum o nezavisnosti ovog entiteta.
Osim toga, odnosi su napeti i u Makedoniji između Albanaca i Makedonaca, kao i između Srbije i Kosova.
S druge strane, Evropska unija s opreznošću od ruskog miješanja nastoji podržati članstvo BiH, kao i ostalih pet zemalja zapadnog Balkana – Srbije, Crne Gore, makedonije, Albanije i Kosova uz uslove da se u njima moraju zvršiti sve potrebne reforme koje zapravo predstavljaju njihovu dalju perspektivu.
Ipak skepticizam oko njihovog pridruživanja Evropskoj uniji još postoji i i smatra se da ove države još nisu spremne provesti sve potrebne reforme.
Predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker prije četiri godine je rekao da ukoliko ne dođe do proširenja, proces pridruživanja EU bi mogao biti usporen.
Međutim kada je Velika Britanija napustila EU iznesen je detaljan plan za Balkana u kojem je navedeno da bi ukoliko stignu ispuniti sve uslove Srbija i Crna Gora u EU mogle ući do 2025. Godine.
Strategija EU za Zapadni Balkan predstavljena je u februaru ove godine i sadržava šest inicijativa koje se odnose na vladavinu prava, sigurnost i migracije, privredni i društveni razvoj, transport i energetsku povezanost, digitalizaciju i bolje susjedske odnose.
Jean Claude Juncker je rekao kako je 2025. godina pridruživanja Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji postavljena kao inidikativan datum koji zapravo nije nemoguć, ali je i ambiciozan.
Carl Bildt bivši švedski ministar vanjskih psolova i specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija na Balkanu rekao je kako će vrijeme pokazati koliko je taj plan zapravo realan.
"Danas zemlje pokazuju jasne elemente državnog zarobljavanja što ima veze s kriminalom i korupcijom na svim nivoima vlasti i uprave, a osim toga svjedoci smo i miješanja javnih i privatnih interesa", dodao je Bildt.
U izvještaju Evropske unije je navedeno i to da postoji snažno političko uplitanje u rad medija i provođenje kontrole nad njima, kao i to da pravosuđe nije nezavisno. Kao problem naveli su i odlaske mladih ljudi iz zemalja Balkana u druge države kako bi pronašli posao i bolje uslove za život.
New York Times piše kako je Rusija pokazala odbojan stav prema pridruživanju zemalja Zapadnog Balkana NATO-u kao i to da je Moskva bila umiješana u čudan pokušaj okupljanja u Crnoj Gori 2016. godine prije nego mu je pristupila.
New York Times piše i da je Rusija pokazala svoje uplitanje i u lokalne medije kakav je Sputnik, te imaju pristupe svim web stranicama u Kremlju.
"Evropa ne želi prouzrokovati još više problema, već se teži ka tome da se u balkanskim državama osigura jačanje stabilnosti jer u suprotnom u EU ćemo prihvatati krhke države. Ukoliko ta krhkost bude jedan od kompromisa za njihov ulazak u EU onda se s druge strane moraju postaviti malo teži uslovi za ulazak", zaključio je Norbert Rottgen predsjednik vanjskih poslova Bundestaga.
