Rusija iza sebe ima tri decenije kršenja obećanja: Zelenski na to ukazivao, ali Trump i Vance nisu slušali
Zelenski je došao u Bijelu kuću da ukaže na opasnost "bilo kakvog" mira za Ukrajinu, a zbog toga je posebno napomenuo na nespremnost rukovodstva Rusije, odnosno njenog predsjednika Vladimira Putina, da se drži potpisanih ugovora.
Međutim, Trump i Vance to njemu nisu dozvolili, već su mu pripremili "sačekušu" i u, poprilično brutalnoj, zamjeni teza njemu saopštili da nije spreman za mir.
Pored toga, što je možda još poraznije, Trump je na pitanje jednog od novinara koji je prisustvovao ovoj sramotnoj raspravi o tome kako može biti siguran da će Putin ispuniti uvjete propisane potencijalnim mirovnim sporazumom rekao da "niko nigdje nije ni u šta siguran", te da se ne treba baviti "time šta bi moglo biti."
Ovakav pristup, prije svega, ignoriše prethodnih 30 godina ruske (i ukrajinske) historije, te je sasvim razumljiva frustracija Zelenskog koji to Trumpu, kao i njegovoj "dvici" Vanceu", nije uspio pojasniti.
Iskrenost ruskog obećanja osjetile Ukrajina, Moldavija i Gruzija
Kada je 1994. godine u Budimpešti tadašnji predsjednik Ukrajine Leonid Kravchuk potpisao memorandum kojim se ova zemlja odrekla svog nuklearnog naoružanja, zaostalog od bivšeg Sovjetskog Saveza, Ukrajinci su smatrali da je to bio kraj bilo kakve mogućnosti sukoba s Rusijom.
Ovim memorandumom, kojeg su pored Ukrajine potpisale Bjelorusija i Kazakhstan, uz svjedoke SAD-a, Velike Britanije i Francuske, Ukrajina je trebala zadržati svoj teritorijalni integritet uz sigurnosne garancije upravo država koje su potpisale dokument.
Tada je Kravchuk naglašavao da se potrebno "riješiti nuklearnog oružja", a ozbiljnog razloga za strah od tada poljuljane i nestabilne Rusije nije bilo. Ipak, i u tim okolnostima, SAD, Velika Britanija i Francuska su dale svoje sigurnosne garancije Ukrajini.
Međutim, uskoro se pokazalo da je Rusija samo čekala povoljan trenutak, a "probne balone" slala je u drugim dijelovima svijeta. Tako su Gruzija i Moldavija, u svojim regijama Južna Osetija, Abkazija i Transnistrija, osjetile šta znači riječ ruskog lidera.
Iako je još 1999. godine, na samitu OSCE-a u Turskoj, Rusija obećala da će zaustaviti aktivnosti podržavanja separatističkih grupa u ove tri regije, 26 godina kasnije njihove trupe se nalaze u ovim dijelovima Moldavije i Gruzije, te kreiraju veliki problem za njihove vlade.
Što se tiče Ukrajine, taj trenutak je došao u februaru 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala poluotok Krim, a "pro-forme" je održala u najmanju ruku sumnjiv referendum kojeg niti jedna zemlja, osim Rusije, nije priznala kao legitiman.
Poslije toga, odnosno samo mjesec dana nakon Krima, Rusija je kroz svoje proxy grupe na istoku Ukrajine prvi put ušla u vojni sukob s ovom zemljom.
Donbas i Luhanjsk kao generalna proba za sveopštu invaziju
Od aprila 2014. do početka 2015. godine trajale su borbe između ukrajinske vojske i "ruskih separatista", kojima su u pomoć uskočile trupe zvanične ruske vojske, a sve je rezultiralo s dva dogovora u Minsku, kojim je rat trebao biti zaustavljen.
Prvi dogovor, potpisan u septembru 2014. godine, trebao je zaustaviti sukob, ali su već u januaru 2015. godine ruske trupe bile na terenu u dvije istočnoukrajinske regije.
Drugi dogovor, potpisan u februaru 2015. godine, trebao je ispraviti greške prvog ugovora i time osigurati kraj sukoba. Ukrajinci su, kao i 1994. godine, ali sada pod pritiskom međunarodne zajednice, povjerovali na riječ Rusiji i potpisali efektivni kraj svoje kontrole nad ove dvije oblasti.
Time je, suštinski, sebi Rusija kupila vrijeme do 2022. godine, kada je, također u februaru, izvršila invaziju na Ukrajinu i time zatvorila krug svojih prekršenih obećanja na uštrb zemalja u svom regionu.
Trump i Vance ignorišu jednu važnu činjenicu: Putinu i Rusiji nije za vjerovati
Zvanični podaci kažu da su dogovori iz Minska prekršeni više od 4.000 puta od 2015. godine. To bi Trumpu, Vanceu i svim drugim osobama trebala biti dovoljna indikacija da ruska riječ više jednostavno ne vrijedi mnogo.
To shvata Zelenski, čiji građani već tri godine pružaju otpor značajno nadmoćnijem neprijatelju, što je pokazao i ukazati.
Nažalost po Ukrajinu, njegova poruka je, iako apsolutno logična, potpuno izignorisana u Bijeloj kući. Cijenu njegovog ignorisanja i zanemarivanja saveznika platit će država koja je za svoju slobodu dala već više desetina hiljada života, a koja vrlo dobro zna kako je kada Moskva prekrši obećanje.
Turci izdvojili Džekin potez nakon udarca i poručuju: Ovo Osimhen nikad ne bi uradio
Dino Merlin i Coca-Cola u Bosni i Hercegovini ozvaničili ekskluzivnu trogodišnju saradnju
