New York Times o Muzeju ratnog djetinjstva: Svaki predmet pomogao djeci da izdrže rat
List donosi primjere iz Ukrajine, u čijem glavnom gradu Kijevu je u u toku gostujuću izložba sarajevskog muzeja.
New York Times navodi primjer Darije Rybalchenko, koja je imala 16 godina kada je počeo rat u njenom rodnom gradu Stanytsia Luhanska, na istoku Ukrajine.
Knjiga uz zvuke granate
Tog ljeta, 2014. godine, kupila je francuski avanturistički roman Alexandera Dumasa "Grof Monte Cristo". Pročitala ga je jedne večeri uz zvuk zvuk granatiranja. Iako je toga ljeta čitala i druge knjige, upravo ova je sjeća na taj ratni period. Knjigu je čitala uz svjetlost baterijske svjetiljke tokom dugih noći u podrumu sklonivši se od granatiranja. Njen dom nije imao struje, pa je utonula u Dumasovu priču o pravdi, osveti i oprostu.
Sedam godina kasnije, Rybalchenko je poklonila knjigu Muzeju ratnog djetinjstva, koji do 12. jula ima izložbu u Kijevskom historijskom muzeju.
New York Times navodi da je muzej prikupio više od 4.000 predmeta iz cijelog svijeta: njegova kolekcija uključuje predmete iz ratova u Afganistanu, Iraku, Siriji i Eritreji, pa čak i iz Drugog svjetskog rata.
Predmeti ne moraju biti skupi ili rijetki - trebaju biti samo važni podsjetnici na život u sukobu. Ljudi doniraju knjige, igračke, plišane životinje, ruksake, improvizirane igre, crteže i dokumente. Svaki od doniranih predmeta pomogao je djeci da izdrže rat.
Izložba u Kijevu prikazuje predmete koje su donirali pojedinci koji su bili djeca kada je u Ukrajini izbi orat prije sedam godina. Među njima je veliki pliušani medvjedi kojeg je majka dala sinu nakon što mu je granata otkinula dva prsta desne ruke, kartu za voz koju je djevojka koristila za napuštanje grada na istoku Ukrajine nakon što su ga okupirali proruski militanti....
Više od 13.000 ljudi, uključujući 146 djece, ubijeno je u sukobu od 2014. godine, a približno 200.000 djece postalo je interno raseljeno zbog sukoba, prema podacima ukrajinskog Ministarstva socijalne politike.
Kako je nastao muzej?
The New York Times piše da je Muzej ratnog djetinjstva izrastao iz ideje Jasminka Halilovića. On je 2010. godine na Facebooku postavio jednostavno pitanje: "Šta je za vas bilo ratno djetinjstvo?" i dobio više od 1.000 odgovora. Objavio ih je kao knjigu pod nazivom "Ratno djetinjstvo", 2013. godine.
Dvije godine kasnije, knjiga je prevedena na japanski, a Halilović je rekao da ga je univerzalnost ratnog djetinjstva pogodila na promotivnoj turneji u Japanu. Tamo je upoznao preživjele američkog nuklearnog napada na Hirošimu i Nagasaki.
"U Japanu, upoznavši 85-godišnjake koji su bili djeca tokom Drugog svjetskog rata i koji su se u potpunosti poistovjetili sa iskustvom bosanskog djeteta 1990-ih, shvatio sam da ne postoje granice za ovo zajedničko iskustvo", rekao je Halilović.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
