Nezadovoljstvo u Krajini: Zašto struje nestaje čim padne snijeg ili zapuše jači vjetar
Snježno nevrijeme koje je proteklog vikenda pogodilo nekoliko gradova sjeverozapadne Bosne otežalo je život građanima, a snježni pokrivač viši od pola metra okovao je krajiške ulice i sela. Mnoge stanovnike je ostavio i bez struje, a kompletne teritorije Cazina i Velike Kladuše bile su u subotu bez električne energije. Veći dio Bihaća također je bio van napajanja, a zbog činjenice da je struje nestalo i na najvećim izvorištima Klokot i Privilica, glavni grad kantona bio je i bez vode.
Iako bi se snježni pokrivač od pola metra posljednjih godina možda i mogao nazvati ekstremnijom vremenskom pojavom, mnogi se Krajišnici ovih dana na društvenim mrežama pitaju zašto struja nestaje, gotovo u pravilu, čak i kada padne pet ili deset centimetara snijega.
Naprimjer, 26. novembra zbog snježnih padavina bez struje su ostali dijelovi Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe, Ključa i Sanskog Mosta. Devetog decembra zbog snijega i vjetra struje je nestalo u pojedinim naseljima Cazina, Bosanske Krupe, Velike Kladuše i Sanskog Mosta. Dva dana kasnije, odnosno 11. decembra, usljed jakog vjetra van napajanja su ostali dijelovi Cazina, Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca.
Topčagić: Manjak investicionog ulaganja
"Stanje niskonaponske mreže u Unsko-sanskom kantonu, a posebno na području općina Cazin, Bužim, Velika Kladuša i Bosanska Krupa, posljedica je dugogodišnje zapostavljenosti od Elektroprivrede BiH u smislu investicionog održavanja. Postoji veliki nesrazmjer u sredstvima koja oni ubiru plaćanjem naknade za održavanje i povratom tih sredstava u investicije na području našeg kantona kada je u pitanju elektromreža", smatra Mirsad Topčagić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije.
Topčagić, inače iz Cazina, kaže za naš portal da prilikom bilo kakve vremenske nepogode više od polovine kantona nema struje i to na nekoliko dana.
"Pored negativnih posljedica za stanovništvo i domaćinstva, izlišno je govoriti i o bilo kakvom privrednom razvoju ovog kantona, ako nemamo osnovne uvjete kada je u pitanju infrastruktura, u ovom slučaju kvalitetno snabdijevanje električnom energijom. Mi smo u federalnom parlamentu nekoliko puta isticali taj problem kroz inicijative i poslanička pitanja, međutim čini mi se da ne postoji dovoljno volje kod menadžmenta Elektroprivrede da se taj problem sanira. Mislim da bi trebalo doći do promjene politike u tom javnom preduzeću kako bi se ono na neki način okrenulo i prema rubnim dijelovima Federacije, posebno u domenu investicija", kaže Topčagić.
I delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Željko Mirković, inače rođeni Bišćanin, kaže za Klix.ba da je učestalo nestajanje struje u USK definitivno problem. On ističe da u mjestu Skočaj, udaljenom od Bihaća oko pet kilometara, posljednja tri dana nije bilo struje.
Mirković: Fali ljudi na terenu, višak administracije
"U proteklom periodu bilo je dosta donacija, urađena je nova mreža i stiglo je nove opreme. Postavljene su betonske bandere i tek još u nekim područjima postoje drvene bandere. Dakle, na osnovu toga trebalo bi sve dobro funkcionisati. Ali kao što vidimo da ne funkcioniše. Istražujući pozadinu problema, ono što sam ja primijetio je da tu postoji nekoliko stvari. Prvi problem je slabo održavanje postojeće mreže. Vjerovatno mnogi pomišljaju da je to nova oprema, pa se oko nje ne treba puno zamarati. Izgleda da nije tako“, kaže Mirković.
Kao drugu stvar navodi manjak montera, odnosno ljudi koji će održavati mrežu, a višak radnika u administraciji.
"Mislim da se balans uposlenih znatno poremetio u korist administracije, a na štetu onih koji upravo trebaju da rješavaju najveće probleme. Naprosto, fali električara na terenu jer je tamo problem. Problem zasigurno nije u kancelariji", smatra Mirković.
Pored radnika na terenu, on ističe da je problem, donekle, i u adekvatnoj opremi.
"Primijetio sam da u Telekomu imaju motorne sanke i dobru opremu kako bi brzo došli do svojih repetitora kada postoji kvar. S druge strane, nisam primijetio da naša Elektroprivreda ima tehniku kojom brzo može doći do određene lokacije, a često se zna desiti da je kvar kilometrima udaljen od glavnog puta. Stoga, mislim da će se slične stvari nastaviti dešavati i ubuduće, jer snijeg neće prestati padati, kao što će i vjetar, s vremena na vrijeme, snažnije puhati. Elektroprivredu nose ljudi koji proizvode struju i oni koji održavaju cjelokupan sistem. Njima treba pomoći i tu je po meni rješenje problema", ističe Mirković.
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, također ističe da postoje manji problemi u stanju niskonaponske mreže.
"Ondje gdje je mreža slaba, prilikom bilo kakvih ekstremnijih vremenskih prilika nastaju kvarovi. Postoji nekoliko mjesta, kao što su Izačić i Vikići, gdje je slab napon i tu bi trebalo obnoviti niskonaponsku mrežu", ističe Fazlić.
Ipak, za njega je stanje u Bihaću u tom pogledu "generalno dobro".
"Mislim da situacija nije loša i da svi industrijski pogoni, što je posebno bitno, imaju dovoljno struje. Smatram da je Elektroprivreda od rata uložila dosta novca kod nas, iako naravno postoji još manji broj mjesta gdje struje još nema nikako, gdje su drvene bandere ili je mreža loša", kaže za kraj Fazlić.
