Nikica Gržić: VSTV je pod političkim pritiskom od osnivanja, zapostavlja stručnost, a bira po nacionalnom ključu
Naš sagovornik smatra da je ratnu prošlost tužilaca i sudija trebalo ispitivati prilikom njihovog izbora.
"Dvadeset godina nakon prestanka rata ispituje se nešto što je moralo biti predmet ispitivanja prilikom izbora tužilaca i sudija. Takav zaključak je neosnovan pogotovo jer je ostavljena mogućnost da se sudije i tužioci razriješe dužnosti bez provedenog disciplinskog postupka. Ovakav zaključak je suprotan evropskim tekovinama koje su ozakonjene u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a čije odredbe garantuju pravo na pravično suđenje, kao i pravo žalbe na svaku odluku bilo kojeg državnog organa", kazao nam je Gržić.
Jedan od zaključka VSTV-a je i da se od sudova u BiH koji su nadležni za postupanje u predmetima ratnih zločina, zatraže podaci o nacionalnosti osoba pravosnažno oslobođenih i osuđenih za ratne zločine, pravnoj kvalifikaciji za koje su osuđeni te visinama kazne.
"Ne mogu pretpostaviti koja je svrha ovog zaključka. Podaci o predmetima ratnih zločina u postupcima koji se vode kod sudova u BiH su javni i dostupni svakom ko pokaže interes za istraživanje podataka o osuđenim osobama", navodi predsjednik Advokatske komore FBiH.
Gržić vjeruje da je VSTV pod političkim pritiskom od svog osnivanja te da se njegovi članovi neuspješno bore protiv tog problema.
"Na članovima VSTV-a je da se odupru svim pritiscima s bilo koje strane i sačuvaju samostalnost i neovisnost. Koliko su to uspjeli vidljivo je iz njihovih rezultata, a u rezultate i rad unutar VSTV-a smo se mogli uvjeriti u nedavnoj TV emisiji bivšeg i sadašnjeg predsjednika VSTV-a", ističe Gržić.
Podsjećamo, aktuelni predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija prije nekoliko dana je u emisiji na TV1 imao žestok okršaj sa svojim prethodnikom sudijom Brankom Perićem. TV duel je uslijedio upravo nakon posljednjih zaključaka VSTV-a. Duel je protekao uz izrazito nepoštovanje i suprotstavljene stavove, a Perić je, između ostalog, poručio da će zaključci VSTV-a uništiti pravosuđe, dok Tegeltija smatra da je riječ o špekulacijama.
Pogrešan način izbora rezultirao gubitkom povjerenja u pravosuđe
Smatra da je pogrešan način izbora nosilaca pravosudnih funkcija odigrao ključnu ulogu u tome da javnost izgubi povjerenje u pravosuđe, od najnižih do najviših instanci.
"Povjerenje u pravosuđe može se vratiti samo izborom stručnih, nepristrasnih i neovisnih nosilaca pravosudnih funkcija. Sve dok VSTV nosioce pravosudnih funkcija bira po nacionalnom, spolnom, teritorijalnom i starosnom kriteriju, a zapostavlja stručnost, povjerenje javnosti se neće vratiti u pogledu neovisnosti pravosuđa", kaže Gržić.
Referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, koji je predsjednik RS-a Milorad Dodik pompezno najavljivao, a zatim povukao odluku, nije jedan od načina za uspostavljanje povjerenja, jer nijedan politički potez to ne može biti.
"Sud BiH i Tužilaštvo BiH su osnovani na temelju zakona koji se može mijenjati u parlamentarnoj proceduri, a ne voljom ili referendumom u samo jednom entitetu. Očigledno je da je odluka o raspisivanju i odustajanju od referenduma u RS-u samo politički potez Milorada Dodika", ističe naš sagovornik.
Kada je riječ o sve manjem broju prijava, pokrenutih istraga, optužnica i osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela u pravosuđu BiH te činjenici da se skoro dvije trećine sudskih odluka odnosi na obustavu postupka, tvrdi da su kaznena djela korupcije komplikovana s obzirom na način njihovog izvršenja te da odgovornost za oslobađajuće presude na snose sudovi.
"Potrebna je stručnost za njihovo otkrivanje i dokazivanje tokom postupka u prikupljanju dokaza koji su podobni za donošenje osuđujuće presude. Problem oslobađajućih presuda za ova djela treba tražiti, ne kod sudova, što je najčešća percepcija javnosti, nego kod tužilaštava koja podižu optužnice na osnovu dokaza koji nisu dovoljni za donošenje osuđujuće presude", kaže Gržić.
Advokatska komora FBiH vodi evidenciju advokata koji su u sukobu sa zakonom
Osvrnuo se i na evidenciju advokata, ističući da oni nemaju radnu dozvolu, ali da se svaka promjena uredno evidentira pa tako i prestanak obavljanja advokatske djelatnosti.
"Nakon polaganja svečane zakletve stiču pravo za obavljanje advokatske djelatnosti uz ispunjenje uslova koje propisuje Zakon o advokaturi FBiH i Statut Federalne advokatske komore te stiču uslov za upis u imenik advokata koji Advokatska komora vodi. Svaka promjena u obavljanju advokatske djelatnosti vezana za status advokata, koja nastupa po sili zakona ako advokat bude pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci i više ili mu je izrečena disciplinska mjera zabrane obavljanja advokatske djelatnosti zbog povrede zakona i Kodeksa advokatske etike, upisuje se u imenik", ističe naš sagovornik.
Tvrdi da Advokatska komora nema sredstava za pomoć advokatima koji se nađu u sukobu sa zakonom te da jedino u slučaju teške bolesti, uz predočenje odgovarajuće ljekarske dokumentacije, advokati mogu dobiti pomoć iz fonda solidarnosti u skladu s pravilnikom.
Na pitanje da li raspolaže informacijom o broju advokata protiv kojih se vodi postupak, ističe da su o vođenju krivičnih postupaka kod sudova u BiH advokati informisani putem sudova i tužilaštava, što se evidentira u imeniku advokata.
