BiH
93

Niko nije nadležan za gradsko ruglo: Sarajevske zgrade prekrivene švrljotinama i grafitima

Piše: E.S.H.
(Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Iako mnogi crtanje grafita smatraju umjetnošću i kulturom izražavanja mladih, veliki broj je i onih kojima se ova umjetnost ne sviđa i smatraju je ruglom grada. Osim iscrtavanja grafita, mladi često išaraju zidove zgrada, pa možemo vidjeti različite natpise na fasadama, posebno u centru grada.

Fotografi portala Klix.ba su obišli općine Centar i Stari Grad gdje su zabilježili fotografije na kojima se mogu vidjeti različiti natpisi, slogani, oznake fudbalskih klubova, ali i šaranje koje nema nikakvu simboliku.

Po Zakonu o komunalnim djelatnostima pod održavanjem čistoće na javnim površinama podrazumijeva se i čišćenje i pranje asfaltiranih, betonskih, popločanih i zelenih javnih površina, prikupljanje i odvoženje komunalnih otpadaka sa tih površina, te uklanjanje snijega i leda.

Prema Zakonu o komunalnoj čistoći definisane su površine koje se smatraju javnim, među kojima nisu fasade objekata. Međutim, ovim propisom između ostalog se zabranjuje prljanje, šaranje i oštećivanje zgrada.

I prema Odluci o kućnom redu u stambenim zgradama, obaveza stanara je da spriječe pisanje grafita, prljanje i oštećivanje fasada i ulaza u zgradu, rekli su za Klix.ba u press službi kantonalne Uprave za inspekcijske poslove.

Nadzor nad ovom odlukom vrše gradski komunalni inspektori (koji djeluju pri Gradu Sarajevo za četiri gradske općine) i općinski komunalni inspektori za ostalih pet općina u Kantonu Sarajevo.

"S obzirom na to da se nijedan objekat ne može smatrati javnom površinom, kao i da objekti imaju vlasnike, kantonalna komunalna inspekcija ne postupa u slučajevima ispisivanja grafita, odnosno šaranja po fasadama zgrada", napominju iz Uprave za inspekcijske poslove.

Postoji legalno i ilegalno crtanje grafita. Međutim, većina grafitera, koji čak i od općina dobiju površine na kojima mogu crtati, zbog adrenalina upuštaju se u akcije ilegalnog crtanja iako se to krivično sankcioniše.

Pravi grafiteri, umjetnici, smatraju da grafiti najviše dolaze do izražaja kada se crta po zidovima ruševnih zgrada, a crtanje po novim zgradama, fasadama, vjerskom objektima, spomenicima ne podržavaju. Oni crtaju murale, potpise i to na dozvoljenim površinama.

Inače, u Federaciji BiH prema Krivičnom zakonu crtanje grafita na nedozvoljenim površinama tretira se kao krivično djelo oštećenje tuđe stvari, a raspon kazne je od novčane pa do godinu dana zatvora.